Svakodnevna konzumacija voća i povrća savršena je kombinacija za zdravlje, ali treba paziti na jednu stvar, a to je da se namirnice dobro i temeljitu operu prije jedenja. Dok su mnogi upoznati s opasnostima koje konzumacija sirovog mesa ili ribe predstavljaju za organizam zanemaruju one koje mogu doći od sirovog voća i povrća piše CNN.
Jedna od deset osoba se, procjenjuje se, razboli zbog konzumacije pokvarene hrane, a 46 posto oboljenja uzrokovana je upravo neopranim voćem i povrćem. Većina takvih namirnica raste na otvorenom te su izložene raznim insektima i bolestima.
Takvi proizvodi mogu uz prljavštinu sadržavati i brojne bakterije, gljivice, viruse i pesticide. Svježi proizvodi također mogu postati kontaminirani tijekom pakiranja, pripreme ili skladištenja. Čak i proizvodi uzgojeni u staklenicima mogu sadržavati klice i pesticide stoga je bitno da se oni prije konzumacije operu, a evo na koji je način to najbolje raditi.
Prvo je potrebno temeljito oprati ruke kako bakterije i bacili ne bi s njih prešli na namirnice. Najjednostavniji i najsigurniji način za pranje voća i povrća jest ručno pod mlazom hladne vode.
Namirnice je potrebno trljati rukama kako bi se uklonila prljavština, pesticidi i neke površinske klice. Ako se namirnice namaču u vodi za to se treba koristiti čista zdjela, a ne sudoper jer i on može biti prepun bakterija.
Proizvodi se nikada ne smiju prati pomoću deterdženta i izbjeljivača jer je kora nekog voća i povrća porozna i može upiti te kemikalije. To ne samo da bi moglo promijeniti njihov okus i teksturu, već bi ih moglo učiniti i opasnima za jelo.
Ocat i soda bikarbona
Ocat i soda bikarbona mogu se koristiti za pranje svježih proizvoda jer smanjuju broj bakterija i pesticida. Najčešće se za ovo koristi jabučni ili alkoholni ocat, a treba ga se dodati pola šalice na šalicu vode. Namirnice se trebaju natopiti i povremeno miješati dvije do tri minute, a zatim ispirati svježom hladnom vodom najmanje minutu.
Međutim, jedan nedostatak kod korištenja octa je da octena kiselina koju sadrži može promijeniti okus i teksturu, osobito mekog voća, ako se ono namače dulje od tri minute i ne ispere temeljito.
Što se tiče sode bikarbone, pokazalo se da oko 0,84 grama sode bikarbone na 100 mililitara vode zaustavlja rast klica na svježim proizvodima. Također se pokazalo da 15-minutno namakanje sa sodom bikarbonom uklanja gotovo sve tragove pesticida.
Međutim, zapravo je potrebna svega jedna čajna žličica sode bikarbone po šalici hladne vode za pranje proizvoda. To će i dalje ukloniti mikrobe i pesticide bez promjene okusa proizvoda. Namirnice se trebaju namakati 15 minuta u hladnoj vodi uz povremeno miješanje.
Budući da je soda bikarbona alkalna, namakanje duže od 15 minuta i ne temeljito ispiranje može uništiti koru osjetljivog voća i povrća, utječući na njihovu teksturu i okus.
No provedena su istraživanja koja su pokazalo kako je pranje jabuke samo čistom vodom gotovo jednako efektivno, ali jedno nedavno istraživanje o jabukama pokazalo je da pesticidi prodiru dublje od kože.
Stoga, osim pranja, autori sugeriraju da guljenje jabuka prije jela može dodatno smanjiti bilo kakve tragove pesticida. Jedan nedostatak guljenja je taj što se tako odstranjuju i brojne hranjive tvari koje sadrži kora, a i mnogo se voće i povrće ne može guliti.
Kako prati voće i povrće
Proizvodi s tvrdom korom, kao što su tikve, ili čvrstom kožom, kao što su krumpir, slatki krumpir i korjenasto povrće, mogu se ribati četkom dok ne izgledaju čisto. Rajčice se mogu samo isprati mlazom vode 30 sekundi.
Za pranje zelenog lisnatog povrća, poput zelene salate, brokule, cvjetače, kelja ili kupusa, preporuča se da se ono odvoji na listove koji se zatim pojedinačno isperu mlazom vode oko jedne minute. Budući da se zelena salata obično jede nekuhana, sigurnije je odbaciti sve oštećene vanjske listove jer su oni najvjerojatnije kontaminirani bakterijama.
Što se tiče voća, voda je opet najbolji način za ispiranje kontaminanata. Za koštuničavo voće, jabuke i krastavce preporuča se ispiranje u hladnoj vodi u trajanju od jedne minute.
Visok sadržaj vode u trešnjama, grožđu, jagodama i drugom bobičastom voću čini ga posebno kvarljivim. Močenje bobica će povećati rast svih prisutnih klica i smanjiti im rok trajanja. Kao takve, najbolje ih je neoprane čuvati u hladnjaku, a prati ih tik prije konzumacije.
Sve voće i povrće koje se neće odmah pojesti treba obrisati suhim papirnatim ručnikom ili staviti u centrifugu za salatu kako bi se uklonila vlaga i smanjio rast klica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....