Na planini Visoka u drugoj dekadi rujna počela je montaža vjetroagregata buduće vjetroelektrane službenog naziva “VE ST3 - 1/2 Visoka Zelovo”.
Nova tvornica struje koja će prve kilovatsate isporučiti u elektroenergetsku mrežu u prvoj polovici 2025. godine imat će osam vjetroagregata ukupne priključne snage 53 megavata. Ova vjetroelektrana zajednički je projekt ENCRO grupacije, koja spada u pionire razvoja, izgradnje i eksploatacije pogona obnovljivih izvora energije, i ADRIS grupe kojoj je vjetroelektrana na Visokoj prvi ozbiljni elektroenergetski projekt iz obnovljivih izvora.
- Naša grupacija ima više od 15 godina iskustva u pripremi, instaliranju i proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora i za sada 141 megavat instalirane snage u izgrađenim vjetroparkovima. Godišnje proizvedemo 397 milijuna kilovatsati čiste električne energije. U instaliranim kapacitetima zelenih energetskih projekata u Hrvatskoj držimo 14 posto udjela, a u proizvodnji struje 18 posto od svih hrvatskih vjetroelektrana.
Od vjetroelektrane na Visokoj očekivana godišnja proizvodnja je 142 milijuna kilovatsati zelene energije, a što je dovoljno za opskrbu 35 tisuća kućanstava električnom strujom. Vjetroelektrana Visoka Zelovo samo je jedan od projekata koje u ovom trenutku realizira grupacija ENCRO sa svojim partnerima i svi ti projekti su u poodmakloj fazi realizacije - kaže dr. sc. Iljko Ćurić iz grupacije ENCRO.
S perom i kamerom zaputili smo se na Visoku, na lokalitet gdje je gradilište jedne od budućih hrvatskih tvornica zelene struje. Domaćin nam je dipl. inž. Ivica Vrca, operativni terenski voditelj ovoga projekta, koji u ime investitora koordinira sve aktivnosti s izvođačima na gradilištu.
Ulaz u budući vjetropark je s državne ceste D1 Sinj – Split, točno nasuprot ulaza u sinjsku Gospodarsku zonu Kukuzovac. Tim putem su se još prije nekoliko godina zaputili teški građevinski strojevi probijajući u kamenu pristupni put do mikrolokacije svakoga od osam vjetroagregata i trafostanice 33/110 kilovolta posredstvom koje će se proizvedena struja plasirati u elektromrežu.
Probijenim putem savladava se visinska razlika od preko 400 metara. Do sada su njime na Visoku dopremljene stotine tona čelika i betona kojim su izgrađeni temelji svakoga od osam budućih vjetroagregata, a od minulog rujna tom makadamskom prometnicom specijalni kamioni dovlače dijelove vjetrogeneratora: stupove, gondolu s generatorom i pratećim postrojenjem te lopatice. Dužine i mase tih dijelova iskazuju se u desecima metara i desecima, odnosno stotinama tona.
Kamionsko dopremanje spomenutih dijelova, iz luke u Gaženici, obavlja se specijalnim vozilima koja zbog svojih i gabarita tereta prijevoz obavljaju uglavnom u noćnim satima kako ne bi stvarali zastoje u prometu. Početkom ovog tjedna, kada smo posjetili gradilište, već od ranih jutarnjih sati vozači na dionici ceste Sinj – Split, na potezu od Kukuzovca do spoja s A1 u Dugopolju, nisu bili baš najsretniji jer su putujući na posao naišli na neuobičajeni prometni čep.
Naime, specijalna vozila koja su vukla dvije sekcije stupova vjetroelektrane malo su kasnili i na tu dionicu D1 prispjeli upravo u jutarnjoj špici kada tisuće Sinjana i Cetinjana u ulozi dnevnih migranata putuje na posao na područje aglomeracije Split.
Na samom ulazu u vjetropark zatekli smo ta dva specijalna vozila od kojih je jedno vuklo čeličnu cijev, dio jednog od stupova, promjera pet metara i dužine 62 metra, a drugo cijev istog promjera, ali dužine 57 metara.
- Velika kiša koja je padala u subotu razrovala je makadamsku prometnicu pa se ovaj specijalni teret njome ne može voziti prije nego se popravi. Na popravku upravo rade greder koji ravna šljunak, a iza njega teški valjak zbija. Oni to rade brzo i sigurno će za sat, najviše dva, vozila s teretom moći krenuti. Mi do samog gradilišta možemo proći osobnim vozilom i razgledati što je do sada napravljeno i što se radi - kazao nam je Vrca i poveo u razgled.
Proboj u kamenu
- Probijanje ove prometnice bio je naporan zahvat jer je cijela trasa u kamenu. Cesta vodi do svake od osam mikrolokacija na kojima su projektirani vjetroagregati jer je na svakoj od njih trebalo izgraditi temelje, koji su već u potpunosti završeni, a sada se dopremaju dijelovi za montažu samih vjetroagregata - objašnjava Vrca.
Temelji su, kazuje nam sugovornik, u obliku stošca, najviša dubina mu je četiri metra, a promjer 40 metara. U svaki od njih ugrađeno je po 800 kubika betona armiranog sa stotinu tona građevinskog čelika. Za svaki temelj beton je dopremljen sa stotinu kamiona-miksera i nalijevao se bez prekida po 15 sati. Na dnu i vrhu temelja su dvije istovjetne čelične prirubnice međusobno povezane stotinama specijalnih čeličnih vijaka izoliranih od betona. Za prirubnicu koja je jedini vidljivi dio temelja, jer je sve ostalo zasuto kamenom i nabijenim šljunkom, spomenutim vijcima pričvršćuje se čelični stup koji nosi gondolu s agregatom i lopaticama.
Ovakvim povezivanjem temeljnih prirubnica specijalnim vijcima bez dodira s armirano-betonskom temeljnom pločom, čija je masa veća od 1300 tona, tijekom rada vjetrogeneratora osigurava se svojevrsna amortizacija najsnažnijih udara vjetra.
Agregati koji se ovdje instaliraju spadaju u do sada najsnažnije u Hrvatskoj i svaki od njih ima snagu od sedam megavata. Stup je visok stotinu metara i sastoji se od pet segmenata, a dužina lopatica, od kojih je svaka teška 28 tona, je 83 metra. Kada se budu okretale one će na svojim rubovima opisivati kružnicu promjera 180 metara. Svaki od ovih osam vjetrogeneratora - dakle stup, gondola s agregatom i specijalnim reduktorom i lopatice – imaju pojedinačnu težinu od 700 tona.
Kada ova vjetroelektrana bude puštena u pogon u njenim agregatima proizvodit će se električna energija kada vjetar bude puhao brzinom od 6 do 27 metara u sekundi. Pri brzinama ispod šest metara u sekundi nema proizvodnje, a pri brzinama većim od 27 metara lopatice se automatski postavljaju u položaj koji zaustavlja njihovo okretanje kako ne bi došlo do havarije - objašnjava inženjer Vrca.
Osim osam vjetroagregata investitor je na Visokoj već izgradio trafostanicu 33/110 kilovolta.
- U vjetroagregatima se proizvodi električna energija napona 600 volti i odmah se transformira na 33 kilovolta. Tako transformirana električna energija podzemnim kabelom od svakog vjetrogeneratora prenosi se do trafostanice, tu se sabire i transformira na 110 kilovolti te spaja na dalekovod i unosi u elektromrežu HEP-a, odnosno Hrvatskog operatera prijenosnog sustava (HOPS) - kazuje Ivica Vrca i vodi nas do lokaliteta na kojemu radnici hrvatske tvrtke-kćeri austrijskog Prangla upravo montiraju čelično čudo od dizalice koja može podići teret od 600 tona.
- ENCRO je za kompletnu montažu angažirao dansku kompaniju Nordex. Naša je zadaća bila predati im gradilište s potpuno završenim građevinskim radovima. Mi smo taj dio posla uspješno završili, a na njima je cjelokupni posao montaže vjetroagregata, njihovo ispitivanje i puštanje u pogon - veli Vrca.
Dok slušamo sve te podatke što ih iznosi Vrca već smo u krugu spomenute dizalice.
- Ja sam Mladen Holjević, voditelj mehanizacije za montažu iz tvrtke Prangl - predstavlja nam se upravo pridošli terenski operativac koji sa svojim timom obavlja završne poslove na montaži orijaške dizalice.
- Dobro je što ste stavili šljemove i prsluke. Bez zaštitne opreme ovdje u radni krug ne smije nitko pristupiti. Za montažu cijele vjetroelektrane, svih osam vjetrogeneratora, koristit ćemo četiri dizalice. Uz ovu najveću od 600 tona nosivosti upotrebljavat ćemo još dizalice nosivosti 250, 220 i 130 tona.
Ovu najveću dizalicu, koju je proizveo Demag, ovdje smo dopremili u dijelovima, a za prijevoz smo angažirali 41 tegljač. Ona je, kako vidite, na gusjenicama i na svakoj od 8 mikrolokacija na kojima ćemo postavljati vjetroagregate je samohodna.
O kakvoj se “zvijeri” radi može ilustrirati podatak da svaka od dviju gusjenica teži 50 tona, a tijelo dizalice teško je 100 tona. Za podizanje njenog krana koristimo protuutege od preko 300 tona.
Ovu i ostale dizalice na području ovoga vjetroparka montirat ćemo i demontirati 8 puta, na mikrolokalitetu svakog vjetrogeneratora - kazao nam je Holjević i dodao da se svaki vjetrogenerator montira postupno, dio po dio.
Najprije stup od pet segmenata, potom se na stup podiže i postavlja 85 tona teška gondola, nakon toga podiže se i u gondolu montira 83 tone teški reduktor i na kraju tri elise od kojih svaka teži 28 tona.
Nama kao laicima ostalo je diviti se tim ljudima koji u planini podižu postrojenje koje spada u posljednji tehnološki krik proizvodnje električne energije kroćenjem snage vjetra. Kada oni polovicom 2025. godine napuste Visoku iza sebe će ostaviti osam vjetroagregata iz kojih će, ovisno u ćudi vjetra, u elektroprijenosnu mrežu poteći novi megavatsati zelene struje.
Problemi pilotima jedrilica
Do tada na gradilištu novog vjetroparka na Visokoj mora se obaviti još puno posla. Da bi specijalno prilagođeni kamion koji je na sebi nosio 62 metra dugi čelični segment stupa mogao izvući taj teret putem do vrha planine u vučnu kompoziciju uključena su još dva teška kamiona. Oni su zajedno krenuli puževom brzinom, sporo, ali sigurno i bez zaustavljanja. I tako će, do završetka radova, na desetke, pače i stotine puta.
Najveći prigovori na izgradnju novog vjetroparka na Visokoj stizali su od pilota jedrilica kojima je baza sinjska sportska zračna luka na Piketu, a koji će uistinu biti ograničeni u ranije neograničenoj slobodi padinskog jedrenja.
Još se ne baš preglasno moglo čuti kako se mijenja vizura na horizontima. Najglasniji su bili oni oni su protiv svega. Golema većina zna da za svaki razvojni iskorak treba ponešto i žrtvovati. Žrtva koja će proizići zbog novog vjetroparka na Visokoj, sudeći po dosadašnjoj praksi s vjetroparkovima u Hrvatskoj i svijetu, minorna je u odnosu na benefite, posebno u kontekstu smanjenja ispuštanja ugljika u atmosferu i supstitucije fosilnih energenata onima iz zelene tranzicije.
Osim te opće dobiti izravne nove prihode od rada vjetroelektrane na Visokoj ostvarit će općina Dicmo i grad Sinj, na čijem se prostoru nalaze.
U sljedećih 30 godina, koliko je eksploatacijski vijek ove vjetroelektrane, u njihove proračune slijevat će se milijuni eura s osnova naknade koju će za svaki proizvedeni kilovatsat uplaćivati proizvođač. Pored toga svaki investitor želi raditi u prijateljskom okruženju pa sukladno tomu uspostavlja suradnju s lokalnom zajednicom. ENCRO je tako, kažu iz te grupacije, već uspostavio suradnju s brojnim humanitarnim, sportskim i ostalim udrugama cetinskog kraja, sve u skladu sa svojom dosadašnjom praksom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....