Riječanka o životu u Švedskoj: ‘Imamo neposredan kontakt s gostima, a ne nosimo ni rukavice niti masku‘

U posljednjih godinu dana otkako je našim životima počeo upravljati koronavirus naziva SARS-CoV-2 zbog kojega je u pojedinim razdobljima 'zaključan' bio gotovo cijeli svijet, često se spominjao tzv. 'švedski model' ili 'švedski put'.

Ova skandinavska zemlja izabrala je, naime, vlastiti način borbe protiv pandemije koji se temelji na jednostavnoj ideji: ako se pozivate na zdrav razum stanovništva, umjesto da ljude prisiljavate na ograničenja, dugoročno prihvaćanje mjera će biti veće. Dakle, nema obvezujućih pravila, već se pandemija pokušava staviti pod kontrolu prije svega preporukama stanovništvu.

Pridržavaju li se zaista Šveđani i oni koji žive u toj zemlji preporuka te kako funkcionira studentski život, ali i ugostiteljstvo u takvim uvjetima, iz 'prve ruke' ispričala je za Novi list Riječanka Romana Crgol koja je, nakon završenog Pravnog fakulteta u Rijeci, upisala novi studij na Sveučilištu u Lundu, gradiću na samom jugu Švedske, a studentski budžet popunjava radom u talijanskoj pizzeriji La Cucina.

Poslušna nacija

Posljednje četiri godine, koliko je u Švedskoj, ljetne sezone provodila je u Visbyju, pitoresknom gradiću na Gotlandu, najvećem švedskom otoku gdje je također radila kao konobarica u jednom talijanskom restoranu.

- Pretpostavka je bila da će zbog pandemije ljeto proteći relativno mirno. Naprotiv, sve je vrvjelo gostima, s obzirom na to da su Šveđani preporuku da ne napuštaju zemlju u svrhu sprečavanja širenja koronavirusa ozbiljno shvatili te su se svi mahom uputili upravo na Gotland i slične švedske turističke destinacije. Ugostiteljstvo je cvalo s obzirom na to da su Šveđani, 'poslušna' nacija, iznimno ozbiljno shvatili vladine preporuke. Naime, većina je Šveđana odlučila zamijeniti uobičajene ljetne turističke destinacije poput Španjolske ili Tajlanda – Švedskom. Ljetna sezona je bila odlična, činilo se kako se pandemiji nazire kraj.

Zbunjujuće preporuke

U Švedskoj nikada nije bilo lockdowna, ali vlasnik pizzerije La Cucina Enis Idrizi priznaje kako je u početku bio zabrinut kako će se i Švedska zatvoriti. Napominje i kako su preporuke donesene u ožujku bile, u najmanju ruku, zbunjujuće.

– Vlada je tek u lipnju, neposredno prije ljetne sezone, pojasnila preporuke. Ljetna sezona je protekla iznimno dobro i u Lundu. S druge strane, kada je ljetna sezona minula, ja sam kroz cijeli rujan i listopad radila četiri dana tjedno u restoranu. Sve se činilo u redu. U međuvremenu se ostatak Europe spremao za novi lockdown. Krajem listopada sve se promijenilo i u Švedskoj. Švedska vlada je sama počela kritizirati švedski pristup, vjerujem djelomično i zbog kritika koje su primili od Europe i svijeta. Prva restrikcija, a ne preporuka, nametnuta je početkom studenoga – zabrana točenja alkohola u ugostiteljskim objektima nakon 22 sata - pojašnjava Romana.

Također, u restoranima nije bilo dopušteno imati stol s više od osam osoba. U studenom sam s četiri dana rada tjedno 'pala' na tri dana.

- Neposredno prije božićnih praznika vlada je dodatno postrožila restrikcije – alkohol se ne smije posluživati nakon 20 sati, a za stolovima ne smiju biti više od četiri osobe. U prosincu sam radila dva dana tjedno, priča nam Romana, a da se 'osjeti razlika u opsegu posla', potvrdio joj je i njezin kolega, Carlo Simioli, picajol iz Napulja koji je u La Cucini proveo cijelu koronavirus krizu: 'Sretan sam da sam ovo vrijeme proveo u Švedskoj. Ne bojim se da ću izgubiti posao, mislim da je najgore prošlo', kazao je Simioli.

– Upitala sam ga kako se osjeća zbog činjenice da moja kolegica Fiorella i ja imamo neposredan kontakt s gostima, a nikada ne nosimo ni rukavice niti maskicu. Odgovorio mi je: 'Čini mi se kako sam ja, možda zato što sam Talijan, u većem strahu od koronavirusa od Šveđana. Mi Talijani smo indoktrinirani s nošenjem maskica, iako ja čak u Italiji nisam ni bio od početka koronavirusa. S druge strane, čini mi se kako se Šveđani, u globalu, isto tako boje koronavirusa, ali mnogo više cijene osobnu slobodu i ustraju na uživanju iste', prepričava Romana.

Šveđani se drže Švedske

Enis se, naravno, baš kao i Romana, nada da do lockdowna neće doći te da će švedska vlada ustrajati na švedskom pristupu, neovisno o sve jačem i jačem pritisku Europe i svijeta. Siguran je kako će ova ljetna sezona, kao i prošlogodišnja, nadmašiti sva očekivanja s obzirom na to da će se Šveđani 'držati Švedske'.

– Slaže se s time i moj gotlandski poslodavac koji mi je u nedavnom razgovoru obznanio kako su smještajni kapaciteti na Gotlandu za ovu ljetnu sezonu već gotovo popunjeni. Sve u svemu, obojica se nadaju plodonosnoj ljetnoj sezoni kojom bi možda mogli nadomjestiti novčane gubitke do kojih je došlo u ovih nekoliko mjeseci, neovisno o činjenici da su restorani bili otvoreni i u mogućnosti poslovanja, za razliku od Hrvatske.

Tijekom jednog posebno lošeg dana u prosincu, Enis mi je u neformalnom razgovoru rekao kako bi ponekad volio da dođe do lockdowna s obzirom na to da bi tada sva ova neizvjesnost hoće li ili neće restoran 'preživjeti' konačno prestala.

'Kada bi nas zatvorili, znao bih da sam na gubitku. Ovako stalno plešem na rubu vlastite egzistencije, ne znajući s čime ću se morati suočiti sutra', tada je mračno zaključio. S obzirom na smanjen opseg posla proteklih nekoliko mjeseci i ja sam, kao zaposlenica, pretrpjela određene novčane gubitke te se iskreno nadam kako će ova ljetna sezona uspjeti nadmašiti proteklu - ističe Romana.

Oštrije restrikcije

Studenti su pak do sredine studenoga 2020. godine živjeli posve normalan studentski život. Klubovi nisu bili otvoreni, ali s druge strane, koji student u Švedskoj si zapravo može priuštiti izlazak u klub? Sav socijalni život odvija se upravo u prostorijama i kroz aktivnosti studentskih nacija. Izuzev putovanja, do rujna smo redovno izlazili u pubove i pohađali razna društvena događanja koja su nacije nudile. Međutim, s prvim ozbiljnijim restrikcijama, nacije su morale prestati s radom - priča Romana.

- U početku su kućne zabave bile velike i moglo bi se reći da su se pojedini studentski domovi pretvorili u noćne klubove. Međutim, u razmjeru s konstantnim pooštravanjem mjera od samog početka ove godine, čak su i studenti postali sve oprezniji i oprezniji. Sada se većinom organiziraju manje kućne zabave, do dvadesetak ljudi iako je preporuka da se ne organiziraju druženja s više od osam ljudi. Svakako se osjeća razlika u odnosu na prethodne mjesece, kada smo se osjećali u potpunosti slobodno i kad nam je samo nebo bilo granica zabave. Iako smo i dalje nesputani u odnosu na ostatak Europe, prelazak na online nastavu i pooštravanje restrikcija svakako je utjecalo na studentski život, govori Romana za Novi list.