Kliška kraljica, Domaslava ili Slava, iz ranoga srednjeg vijeka postala je prava senzacija i preko noći miljenica hrvatske javnosti koja je u zapećak bacila i rođenje Sevina prvog sina Aleksandra, pa i sadašnje prve dame hrvatske političke scene Jadranku Kosor i Vesnu Pusić.
Mračna nutrina
No, uzbudila je i strasti među znanstvenicima koji su nakon više od 100 godina u ruke dobili vrijedan i uzbudljiv nalaz. Stoljećima je natpis na latinskom koji spominje nju i nepoznatoga hrvatskog kralja bio razlomljen i uzidan u mračnoj nutrini zidina crkve Svetog Vida na obroncima Klisa . U ranom srednjem vijeku rođena je hrvatska država, a njen vladar izdignuo se nad prvacima rodova koji su upravljali Hrvatima nakon njihova dolaska iz pustopoljina pradomovine na prostor antičkog Ilirika.
To najranije razdoblje hrvatske prošlosti zastrto je koprenom misterije punom tajni, prepostavki i dvojbi. Pronalazak je značajan poput onoga kada je smjerni don Frane Bulić u praskozorje 20. stoljeća, 1898. godine, u Solinu pronašao prašnjavi sarkofag kraljice Jelene. Zbog tog su otkrića zvonila sva crkvena zvona u Hrvatskoj. Bio je to ključni materijalni dokaz da hrvatska kraljevska dinastija nije samo plod romantičnog mita i maštarija u sklopu buđenja nacionalne svijesti, nego činjenica koja je promijenila sliku i tok hrvatske historiografije.
- Kao i sve dosadašnje istraživače, zanimalo me je može li kliška tvrđava donijeti neki materijalni dokaz vezan uz najranije hrvatsko srednjovjekovlje.
Senzacionalni natpis
Poznato je da je Klis slojevit lokalitet koji od antičkog doba predstavlja ključ Salone i Splita te da je u ranom srednjem vijeku igrao jednako značajnu ulogu, izjavio je profesor Radoslav Bužančić. Istražujući crkvu Sv. Vida, on je pronašao senzacionalni natpis koji je uzbudio hrvatsku javnost jer je potvrdio povezanost kraljevske obitelji s Klisom koji je do sada bio poznat samo iz Trpimirove darovnice. Nažalost, autentičnost toga dokumenta sačuvanoga u prijepisu često se dovodila u pitanje. To je još jedan od važnih kamenčića u intrigantnom drevnom mozaiku hrvatske povijesti koji se sporo slaže i kojemu nedostaje još mnogo elemenata. Bužančić napominje još jednu krucijalnu stvar koja bi mogla otvoriti nove spoznaje i rasprave, pogotovo među povjesničarima umjetnosti. Naime, uz natpis je pronađena i skulptura Krista za koju se tvrdi da je iz 11. stoljeća, naprosto zato što se njegov lik ne pojavljuje prije. No, Bužančić dopušta da smo možda na tragu velikog otkrića da se takvo što dogodilo i prije, u 9. stoljeću, čime bismo posve promijenili spoznaje o ranom srednjem vijeku.
- To je intrigantna hipoteza, no potrebna su još mnoga istraživanja i rasprave. Ipak, kliški su nalazi među najvažnijim nalazima hrvatske epigrafije koji će imati dalekosežne posljedice za proučavanje srednjovjekovne hrvatske prošlosti - ustvrdio je Bužančić.
Državni prapočeci
Je li Klis neki naš daleki mistični Avalon, još stariji od toga engleskog legendarnog otoka kralja Artura? Pronalazak iz crkve Svetog Vida nije imaginacija, nego potvrda da je na ovim prostorima opstajala i razvijala se kraljevina na koju mi danas možemo vezati svoje nacionalne i državne prapočetke.
Bužančića je posebno zanimala crkva Sv. Vida. Istraživanja u njoj i obnova počeli su prije više od deset godina. Kako se pokazalo, u njenim su temeljima ostaci crkve iz 9. stoljeća koji predstavljaju primjer novoga načina gradnje vladarskih kapela karolinškog doba.
Osmanlijski su osvajači nakon pedesetogodišnjih pokušaja i teških bitaka zabili svoju zastavu na Klisu 1537. godine te s kliške utvrde čeznutljivo gledali Split i kaštelanski zaljev s utvrđenim dvorcima splitske i trogirske vlastele.
Čim su se Turci učvrstili na svom osvojenom posjedu, počeli su s pregradnjom utvrde, srušili su crkvu i na njenim ostacima sagradili džamiju. Surov i krševit vrh litice na kojoj je tvrđava natjerao je turske graditelje da iskoriste materijal stare srušene crkve za gradnju džamije, koja je nakon rekonkviste ponovno prenamijenjena u crkvu.
- Pretpostavljao sam da unutar crkve, u kojoj je bilo više istraživanja, ne može biti značajnih nalaza pa sam posebnu pozornost posvetio istraživanju strukture zida u kojem su nađeni fragmenti. U to doba provedeno je i arheološko istraživanje lokaliteta koje je vodio dr. sc. Miroslav Katić. Arheologija nije pronašla značajne nalaze u crkvi, ali je izvan nje utvrđeno postojanje predvorja predromaničke kapele - istaknuo je Bužančić.
Epigrafski spomenik
Velika je bila radost istraživača kada je na mramornim ulomcima pronađen starohrvatski natpis na latinskom jeziku, uklesan kapitalom. Na tom se natpisu prvi put neka osoba titulira kao kraljica (regina), što je najraniji spomen žene s vladarskom titulom.
Naime, pojašnjava Bužančić, kraljica Jelena, nije formalno titulirana kao kraljica, već kao “službenica Gospodnja žena Mihajla kralja i majka Stjepana kralja”.
- Na djelomično sačuvanom natpisu koji glasi: MEA DOMA S...LAVA REGINA nalazi se vladarica koja je vjerojatno titulirana kao ‘moja gospođa slavenska kraljica’. Tu možemo prepoznati titulu kralja Slavena, ili njegove žene kraljice Slavena, kako je u Gotschalkovu tekstu oslovljen Trpimir.
- Natpis se može čitati i kao ulomak imena kraljice, a u tom bih slučaju radije vidio staro hrvatsko ime Slava, nego, kako je nedavno prof. Budak, iščitao - Domaslava, jer mi se čini da je značenje ulomka s tekstom DOMA zapravo latinska titula Domna kojom vladari često na epigrafskim spomenicima oslovljavaju svoje žene. U svakom slučaju, ovaj će nalaz baciti novo svjetlo na proučavanje rane srednjovjekovne povijesti Hrvata - rekao je prof. Bužančić.
- Natpis i drugi nalazi, među ostalim, potvrđuju Klis kao prijestolni hrvatski grad i sjedište dvora kneza Trpimira.
Klis je zato od neprocjenjive vrijednosti, a njegova obnova prioritetni projekt. Zacijelo će postati i jedan od najvažnijih nacionalnih lokaliteta. Tko zna što kriju zidine kliške tvrđave. One će nam donijeti još mnogo iznenađenja - zaključio je prof. Radoslav Bužančić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....