Genetičari otkrili tehologiju zamjene ljudskog DNK u jajašcu: Oštećeni DNK uspjeli smo zamijeniti zdravim!

WASHINGTON - Američki genetičari s oregonskog sveučilišta za zdravlje i znanost u Portlandu izvijestili su u srijedu kako su uspjeli zamijeniti oštećeni ljudski mitohondrijski DNK iz jednog jajašca sa zdravim iz drugog, otvarajući put nestanku nekih teških genetskih bolesti, ali istraživanje otvara i niz etičkih, društvenih i moralnih pitanja.

Tim znanstvenika Shoukhrata Mitalipova, prema radu objavljenom u časopisu Nature, pronašao je način da zamijeni genetski materijal između neoplođenih jajašca otvarajući vrata stvaranju zdravih embrija. Ta tehnika omogućila bi roditeljima smanjivanje rizika za niz bolesti koje su vezane uz mutacije mitohondrijskog DNK.

Njegov tim otkrio je način na koji može ukloniti oštećeni mitohondrijski DNK iz jajašca tako da ga ostavi u tom jajašcu, a zdravi materijal iz jezgre prenese u donirano jajašce druge žene. Znanstvenici su potom takvo zdravo jajašce oplodili i pokazali da se mogu u 50 posto slučajeva stvoriti zdravi embriji, ali dalje od toga nisu išli.

"Pokazali smo da se oštećeni geni koji se prenose ženskim jajašcem mogu na siguran način ukloniti. A jajašce još uvijek zadržava sposobnost da bude oplođeno spermijem i da se razvije", kaže on.

Znanstvenici su tom tehnologijom ranije stvorili zdravu mladunčad majmuna.

"Ta vrsta genetskog inžinjeringa smatrana je zabranjenom zonom...i to je bila vrlo jasna linija koju su znanstvenici širom svijeta poštivali", kaže Marcy Darnovsky s Centra za genetiku i društvo za američki javni radio NPR.

"Mnogo je razloga za tu liniju. Jedan veliki je vrlo praktičan", kaže bioetičar Ronald Green iz Dartmoutha koji objašnjava da se u slučaju pogreške zapravo uvodi nova genetska bolest u ljudski rod koja će se prenositi generacijama. Green dodaje da takva metoda odavno izaziva strah od pokušaja stvaranja genetski superiorne ljudske jedinke.

Mitalipov kaže da je motiv njegova tima bio pokušati spriječiti neke rijetke ali teške bolesti izazvane mutacijama na mitohondrijskom DNK koji se s majke prenosi na djecu. Oštećeni mitohondrijski DNK utječe na jedno od svakih četiri tisuće djece i može izazvati fatalne bolesti poput manjka karnitina zbog kojeg se masti ne mogu pretvarati u energiju, a ima ulogu i u bolestima poput multiple skleroze i Parkinsona.

Stručnjaci ističu da ta tehnologija otvara pitanje i koliko bi takav embrij zapravo imao roditelja jer je stvoren s DNK muškarca i dvije žene.