Stižu novi lijekovi za mršavljenje, ljudi lete prema Mjesecu, Europa predstavlja najmoćnije superračunalo

Iako su velika otkrića često neočekivana, neki se događaji u znanosti mogu predvidjeti. Kao i svake godine časopisi Nature i New Scientist objavili su popis znanstvenih događa koje valja očekivati 2024. godine. U ZOOM-u donosimo neke od zanimljivih događaja koje ćemo nestrpljivo očekivati, a zatim pratiti.

Astronauti na putu oko Mjeseca

Prvi put nakon 1972. godine, NASA će lansirati astronaute prema Mjesecu. Misija Artemis II. mogla bi biti lansirana u studenom 2024. godine u letjelici Orion na svoj desetodnevni let oko Mjeseca. Posadu čine jedna žena Amerikanka, jedan Kanađanin i još dva Amerikanca, od kojih je jedan Afroamerikanac: Christina Koch, Jeremy Hansen, Reid Wiseman i Victor Glover. Bude li se sve odvijalo po planu, krajem 2025. godine uslijedila bi misija Artemis III. u sklopu koje bi se astronauti spustili na Mjesec.

Kina se također priprema lansirati misiju Chang‘e-6 koja će prikupiti uzorke lunarnog tla s druge strane Mjeseca. Ako u tome uspije, bit će to prva misija koja će prikupiti uzorke s druge strane Mjeseca. NASA-ina letjelica Europa Clipper idućeg listopada kreće prema Europi, Jupiterovu mjesecu koji već dugo intrigira znanstvenike kao potencijalni kandidat za otkriće izvanzemaljskog života. Japanska misija Martian Moons eXploration (MMX), čije se lansiranje planira u rujnu 2024. godine, posjetit će Marsove mjesece, Fobos i Deimos. Sletjet će na Fobos i prikupiti uzorke površine te se vratiti na Zemlju do 2029. godine.

Početak rada zvjezdarnice Vera Rubin

Zvjezdarnica Vera Rubin (VRO), koja je izgrađena u Čileu na nadmorskoj visini od 3000 metara, trebala bi tijekom 2024. godine početi snimati prve slike. Ima četiri glavna znanstvena cilja: precizno mjerenje svojstava tamne energije i tamne tvari, mjerenje strukture Mliječnog puta, pronalaženje asteroida i kometa u Sunčevu sustavu te potraga za kozmičkim eksplozijama. Projekt VRO osmišljen početkom 2000-ih pod imenom Large Synoptic Survey Telescope, a u njegovoj realizaciji važnu ulogu imaju hrvatski znanstvenici.

- Glavna ideja projekta The Legacy Survey of Space and Time je snimati cijelo nebo svake tri noći tijekom desetogodišnjeg razdoblja, a zbrajanjem slika u računalu dobit će se mapa neba s oko 20 milijardi zvijezda te otprilike jednako toliko galaksija. Tradicionalnim teleskopima za snimanje neba tolikom osjetljivošću trebalo bi godinu dana, a nama treba oko tri noći. Zvjezdarnica Rubin je oko 100 puta brža od ostalih teleskopa jer ima oko 100 puta veće vidno polje. Za ovo što ćemo mi napraviti za deset godina, drugom teleskopu trebalo bi 1000 godina - objasnio je Željko Ivezić, profesor astrofizike na Sveučilištu Washington u Seattleu i direktor gradnje Zvjezdarnice Vera Rubin.

Dalji napredak AI

Uspon ChatGPT-a ima golemi utjecaj na znanost, ali i našu svakodnevicu. No, očekuje se da će njegov tvorac, tvrtka OpenAI iz San Francisca, krajem 2024. godine objaviti GPT-5, novu generaciju chatbota. Nedavno je Google lansirao Gemini koji je zamišljen kao konkurencija GPT-4. Kao i GPT-4, Gemini je multimodalan, što znači da je osposobljen za prihvaćanje više vrsta unosa: tekst, slika, zvuk.

Može kombinirati ove različite formate kako bi odgovorio na pitanja o svemu, od kućanskih poslova do fakultetske matematike i ekonomije. Nova verzija Google DeepMindovog AI alata AlphaFold, koji su istraživači koristili za predviđanje 3D oblika proteina s visokom točnošću, također bi trebala biti objavljena sljedeće godine.

Umjetna inteligencija (AI) bit će sposobna modelirati interakcije između proteina, nukleinskih kiselina i drugih molekula s atomskom preciznošću, što bi moglo otvoriti nove mogućnosti u dizajnu i otkrivanju lijekova. No, siloviti razvoj umjetne inteligencije pobuđuje zabrinutost pa i strah. Stoga će Savjetodavno tijelo UN-a za umjetnu inteligenciju sredinom 2024. godine predstaviti svoje izvješće postavljajući smjernice za međunarodnu regulaciju umjetne inteligencije.

Europa planira predstaviti najbrže superračunalo na svijetu

Prvo europsko eksaskalarno superračunalo, JUPITER (Joint Undertaking Pioneer for Innovative and Transformative Exascale Research, smješteno u Superračunalnom centru Jülich u Njemačkoj, trebalo bi biti dovršeno sljedeće godine. U EU se nadaju kako će Jupiter postati najsnažnije računalo na svijetu, a omogućit će eksperimente i simulacije koje su trenutno moguće samo na malom broju računača u SAD-u i Kini.

- Ukupni troškovi izgradnje i rada JUPITER-a tijekom tri godine procijenjeni su na 500 milijuna eura, što uključuje procijenjenih godišnjih 100 milijuna eura troškova električne energije. Nije samo pitanje imati najveći stroj: morate upravljati troškovima – rekao je za New Scientist Philippe Notton, izvršni direktor kompanije SiPearl koja je za JUPITER osigurala potpuno novi procesor Rhea1.

Trenutno najmoćnije superračunalo u Europi je LUMI u Finskoj na kome znanstveni tim Sveučilišta u Rijeci i Centra za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković (IRB) radi sofisticirana istraživanja DNA.

Čeka nas još jedna vrela godina

Godina na izmaku bila je najtoplija u povijesti mjerenja temperature zraka. Prema preliminarnim rezultatima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), globalna prosječna temperature u 2023. godine bila je za oko 1,4 Celzijev stupanj viša u odnosu na predindustrijsko doba. Time je, za više od 0,1 Celzijevih stupnjeva, srušen prethodni rekord iz 2016. godine.

No, čini se da 2023. godina neće dugo držati neslavni primat. Očekuje se da će 2024. biti još toplija, jer prirodni klimatski fenomen El Niño u Tihom oceanu doseže svoju punu snagu.

- Nikada nismo imali ovakav veliki El Niño u pozadini globalnog zatopljenja. Stvarno ulazimo u situaciju bez presedana - rekao je za New Scientist Adam Scaife iz Met Officea, britanske nacionalne meteorološke službe.

Kako je na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP28 u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) donesen novi sporazum koji poziva sve zemlje da odustanu od korištenja fosilnih goriva, s puno nade se očekuje da 2024. godina bude prekretnica u kojoj ćemo doista vidjeti smanjenje emisija uslijed izgaranja nafte, plina i ugljena.

Novi lijekovi protiv debljine

Posljednjh godinu dana u svijetu je vladala velika pomama za lijekovima Ozempic i Wegovy koji se koriste za mršavljenje. Krenulo je s Ozempicom, lijekom za dijabetes čija djelatna tvar semaglutid djeluje na isti način kao prirodni hormon GLP-1 koji se proizvodi u crijevima: povećava količinu inzulina kao odgovor na unos hrane i tako regulira šećer u krvi.

Uz to, smanjuje i tjelesnu težinu jer pacijent nakon obroka ima duže vrijeme osjećaj sitosti pa ga mnoge osobe uzimaju kako bi izgubile kilograme. Nakon goleme potražnje za Ozempicom, njegov proizvođač, danska kompanija Novo Nordisk, lansirala je Wegovy, lijek čija je djelatna tvar također semaglutid, ali služi samo za mršavljenje.

No, u SAD-u je nedavno odobren lijek Zepbound (tirzepatid) proizvođača Eli Lilly, za koji se očekuje da će se se tijekom 2024. godine koristiti diljem svijeta. Još nekoliko lijekova za mršavljenje je u fazi kliničkih ispitivanja i mogli bi se uskoro naći na tržištu.