Nakon mjeseci iščekivanja krajem prošle godine izabran je novi čelnik nacionalne elektroenergetske kompanije. U svom prvom intervjuu otkad je stupio na dužnost Frane Barbarić govori o stanju i perspektivama tvrtke na čijem je čelu.
Izabrani ste na čelnu poziciju HEP-a nakon višemjesečnog javnog natječaja. Kako je došlo do toga da se kandidirate za tu funkciju?
- Voditi HEP u vremenu promjena na tržištu i u energetskom sektoru općenito velik je izazov, ali i velika odgovornost. To možda zvuči kao floskula, ali ja doista vjerujem da uz kvalitetan i stručan tim te potporu naših zaposlenika mogu pridonijeti razvoju HEP-a u pravom smjeru na dobrobit kompanije, ali i čitavog hrvatskog gospodarstva. Više od deset godina sam u HEP-u i dobro ga poznajem, znam u kojim područjima postoji potencijal za napredak, koji dosad nije bio dovoljno iskorišten. Inzistirat ću na tome da HEP, u skladu s odlukama Vlade, angažira sve svoje stručne kapacitete i aktivno sudjeluje u primjeni regulative EU te u procesu donošenja ključnih dokumenata koji će postaviti okvir za razvoj energetskog sektora, pa tako i naše tvrtke. Iskustvo rada u HEP-u uvjerilo me da imamo dovoljno vlastitih kapaciteta za realizaciju tih zahtjevnih zadaća.
U kakvom je, trenutačno, stanju kompanija?
- Zadnjih nekoliko godina ostvaren je dobar financijski rezultat, imamo adekvatnu likvidnost, kreditni rejting prati pozitivne pomake u rejtingu države. S druge strane, zadržali smo stabilan udjel na tržištu električne energije, jačamo udjel na slovenskom tržištu, pomalo napredujemo i na drugim susjednim tržištima. Ne samo što našim potrošačima jamčimo sigurnu opskrbu, nego je HEP kao dominantni opskrbljivač i najzaslužniji za to što hrvatski građani imaju jednu od najnižih cijena električne energije u Europskoj uniji.
No, sigurno ima prostora i za poboljšanja, a prije svega za ubrzanje nekih započetih procesa i projekata i na tome će ova uprava inzistirati. Naši prioriteti bit će jačanje prodaje, brza i kvalitetna usluga našim kupcima te postizanje jednakih uvjeta korisnicima u pristupu i korištenju mreže na području čitave Hrvatske. Dakle, menadžerski govoreći, postavit ćemo poslovni sustav i procese na način da možemo brzo i efikasno odgovoriti na sve nove zahtjeve naših korisnika, regulatora te nacionalne gospodarske strategije.
Kako vi, kao dugogodišnji HEP-ovac, gledate na mogućnost privatizacije nacionalne elektroenergetske kompanije?
- Hoće li se ići u privatizaciju HEP-a, ako da, prema kojem modelu, pitanje je o kojem će se prije svega odrediti Vlada kao predstavnik našeg vlasnika - Republike Hrvatske. To je pitanje vlasnika. Nije pitanje menadžmenta. Ako bi u mom mandatu došlo do takve odluke vlasnika, na nama je u HEP-u da maksimalno kvalitetno odradimo svoj dio posla, prije svega pazeći na interese svih dionika u procesu. A to je sama kompanija, svi njezini radnici, te na koncu i svi hrvatski građani.
Moguću privatizaciju u prošlosti se predstavljalo kao izvor kapitala kojim bi se HEP širio u regiji. Imate li već plan za regionalno širenje?
- Što se tiče širenja na susjednim tržištima električne energije, mogu reći da stvari uglavnom idu prema planu, u Sloveniji imamo više od 12 posto udjela u segmentu poslovnih kupaca. Ipak, mislim da moramo još malo odlučnije pokrenuti aktivnosti na drugim tržištima te ćemo vrlo skoro razmotriti i ažurirati postojeće analize tržišta i planove širenja.
Nakon više godina dobrih meteoroloških okolnosti, prošla je godina bila sušna. Bude li i 2018. slična, kako će to utjecati na poslovanje HEP-a?
- Nije tajna da su hidroelektrane naša najveća dragocjenost i jamac konkurentnosti proizvodne cijene na razini sustava. S druge strane, veliki udjel kapaciteta u hidroelektranama čija proizvodnja oscilira ovisno o hidrološkim prilikama, predstavlja izazov kako u upravljanju proizvodnjom i nabavom električne energije, tako i u upravljanju financijama. Ipak, hrvatski elektroenergetski sustav karakteriziraju cjenovno prihvatljiv proizvodni miks i odlična povezanost sa susjednim sustavima. To nam omogućuje povoljan pristup tržištima električne energije i u velikoj mjeri štiti od značajnijih negativnih posljedica oscilacija u hidrologiji na poslovni rezultat HEP-a.
Od HEP-a se očekuje da bude investicijski pokretač, no s druge i da ulaže isključivo u isplative projekte. Kako pomiriti te dvije često nespojive obveze?
- Izvrsno ste to primijetili i to je jedno od najvažnijih pitanja s kojima se suočavala svaka uprava HEP-a, pa tako i ova. To je izazov kojeg sam bio potpuno svjestan kad sam se prihvatio ove dužnosti. Ponovit ću ono što sam izjavio prilikom imenovanja predsjednikom Uprave, a to je da ćemo snažan investicijski potencijal koristiti odgovorno i efikasno, sukladno smjernicama Vlade, sa svrhom realizacije vlastitih razvojnih ciljeva i sigurnosti elektroenergetskog sustava, ali i u cilju razvoja ukupnog hrvatskog gospodarstva i posebice jačanja nacionalne energetske neovisnosti.
To je deklaratorno lako za reći, ali u praksi dosta teško za ostvariti. Možete li biti konkretniji?
- Mogu. Uzmimo za primjer hidroelektrane. To su višenamjenski objekti čiji pojedini infrastrukturni dijelovi nisu u funkciji proizvodnje električne energije i zato bi se mogli ili trebali financirati iz drugih izvora. Time bi se postigla konkurentnija cijena proizvedene električne energije iz tih hidroelektrana i posljedično povoljnija prosječna proizvodna cijena na razini sustava. A dodatna šira društvena korist od ulaganja u hidroelektrane je i u tome da domaće gospodarstvo u vrijednosti investicije ima potencijal sudjelovati s gotovo 90 posto, dakako na principima tržišnog natjecanja. To je primjer kako spojiti isplativost projekta i opću društvenu korist od HEP-ovih investicija.
HEP-u se često zamjera da ne čini dovoljno po pitanju ulaganja u obnovljive izvore energije. Kako gledate na te tvrdnje?
- To je jedan općeprihvaćen, a netočan mit koji prati Hrvatsku elektroprivredu. Često se zaboravlja da su hidroelektrane obnovljivi izvor energije. Mi smo sad usred investicijskog ciklusa vrijednosti od oko 3,2 milijarde kuna u sklopu kojeg provodimo revitalizacije i rekonstrukcije naših hidroelektrana. Dakle, ne samo da ćemo time osigurati nastavak proizvodnje u najvrednijem dijelu našeg sustava za sljedećih nekoliko desetljeća, nego ćemo dobiti i novih 150 megavata snage. Također, pred puštanjem smo u komercijalni pogon dviju prvih bioelektrana-toplana na šumsku biomasu, u Osijeku i Sisku, u koje ulažemo oko 260 milijuna kuna. Mislim da te činjenice jasno demantiraju tvrdnje kako zanemarujemo obnovljive izvore energije.
Ipak, neosporno je da se HEP u svom proizvodnom miksu i dalje snažno oslanja na fosilna goriva...
- To je još jedan rašireni mit. Činjenica je ustvari da HEP oko 70 posto električne energije, prosječno na godišnjoj razini, proizvodi iz izvora koji ne emitiraju CO2. I po tome smo u samom vrhu usporedivih elektroenergetskih kompanija u Europi. Provedbom dugoročne tranzicijske strategije taj ćemo udjel još povećati. Naime, na vrijeme smo prepoznali globalne trendove razvoja ka niskougljičnom gospodarstvu te smo pripremili razvojni dokument HEP 2030. Taj dokument predviđa realizaciju obnovljivog scenarija razvoja, povećanjem proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora za 50 posto.
Kakve su investicije trenutačno HEP-u zanimljive?
- Iako HEP grupa kontinuirano na godišnjoj razini ima ulaganja od oko 2,5 milijarde kuna i to u svim segmentima, od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije, preko toplinarstva i distribucije plina do informatike i telekomunikacija, pretpostavljam da vas prije svega zanimaju ulaganja u nove proizvodne objekte. Te bismo investicijske planove mogli grupirati u tri područja - kogeneracije, hidroelektrane i ostale obnovljive izvore energije.
O kojim se projektima konkretno radi?
- Najdalje je odmaknula priprema projekta gradnje visokoučinkovitog kogeneracijskog bloka na lokaciji zagrebačke Elektrane-toplane. U tijeku je drugi krug natječaja za odabir izvođača, a počele su i pripreme lokacije za otvaranje gradilišta novog bloka. Istaknuo bih i aktivnosti na pripremi projekta gradnje hidroenergetskog sustava Kosinj/Senj 2. Taj je projekt u fazi procjene utjecaja na okoliš, kao uvjeta za ishođenje lokacijske dozvole. Radi se o energetski vrlo zanimljivom projektu koji će nam osigurati značajne nove količine obnovljive i tržišno atraktivne, vršne energije. S druge strane, to je vrlo zahtjevan projekt s obzirom na prostorni obuhvat, potrebna investicijska sredstva i trajanje gradnje. To sve iziskuje veliki stručni i organizacijski angažman u HEP-u, ali i suradnju i podršku svih dionika na državnoj i lokalnoj razini.
Dodatno, naše stručne službe analiziraju izvedivost i pripremaju studijske podloge i za niz drugih elektrana u sklopu obnovljivog scenarija razvoja, a koje uključuju i sunčane elektrane veće snage i druge slične projekte.
Kakvo je trenutačno stanje projekta Plomin C? Je li on zauvijek napušten?
- Kao nova uprava zatekli smo situaciju da je status projekta TE Plomin C zamrznut. Prepreke za realizaciju projekta prema modelu suradnje sa strateškim partnerom koje su istaknute od strane tijela Europske komisije u postupku prednotifikacije te dodatne tržišne analize i projekcije ukazale su na potrebu da se paralelno sagledavaju i razvijaju alternativna rješenja za plominsku lokaciju. Opcija koja se trenutačno razvija jest rekonstrukcija i modernizacija postrojenja TE Plomin 1 u cilju produljenja životnog vijeka te usklađivanja svih parametara s propisima zaštite okoliša. S tim ciljem HEP Proizvodnja je ušla u postupak ishođenja izmjena i dopuna okolišne dozvole za TE Plomin 1.
U dijelu javnosti imidž HEP-a jest da ima previše zaposlenih. Ima li u HEP-u danas viška radnika?
- Restrukturiranje i reorganizacija poslovanja koji imaju za posljedicu smanjenje broja radnika praktično je kontinuirani proces. U našem najvećem društvu - HEP Operatoru distribucijskog sustava, koje je prešlo na novi organizacijski ustroj, upravo traje razdoblje odlaska oko 1300 radnika. Prije dvije-tri godine u ostalim je društvima grupe ukupan broj radnika već smanjen za više od 300.
Što se tiče upravljanja brojem radnika u HEP grupi tijekom idućih godina, želio bih naglasiti da nećemo donositi odluke o smanjenju broja radnika koje bi bile same sebi svrha. Mi smo ponosni što smo jedan od najvećih i najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj i to želimo ostati i u budućnosti. Ljudi su najvažniji resurs svake kompanije i na nama je da stvorimo uvjete da naši radnici budu ključni faktor koji će stvarati dodanu vrijednost za našu tvrtku i društvo u cjelini.
Što je s procesom restrukturiranja? Kad će biti dovršeno funkcionalno restrukturiranje ODS-a?
- HEP ODS već od 1. studenoga prošle godine funkcionira prema novom ustroju. Također, s krajem 2017. godine isteklo je prijelazno razdoblje u kojem je HEP ODS prema ugovoru pružao usluge HEP Elektri, društvu za javnu uslugu opskrbe električnom energijom, koja je izdvajanjem iz ODS-a osnovana u studenome 2016. Tijekom prosinca provedeno je i informatičko razdvajanje ovih dvaju društava, čime su se stekli uvjeti da HEP ODS kao operator mreže i HEP Elektra kao opskrbljivač, razdvojeno i neovisno obavljaju zakonom propisane energetske djelatnosti.
Kako ocjenjujete stanje konkurencije na domaćem tržištu?
- Činjenica jest da je, nakon snažnog tržišnog nastupa konkurentskih opskrbljivača, 2013. - 2014. godine, kada je zabilježen primjetan odljev kupaca iz HEP-a, posljednjih nekoliko godina taj trend zaustavljen i sada HEP stabilno drži udjel od 84 posto u prodaji električne energije. U zahtjevnom segmentu opskrbe poslovnih kupaca, HEP Opskrba drži čak 73 posto. Pritom svoju konkurentnost ne temeljimo samo na ponudi povoljnije cijene, već i na nizu inovativnih i jedinstvenih proizvoda i usluga. Mi ćemo u HEP-u pratiti tržišne trendove i razvoj stanja na tržištu te ćemo se na vrijeme pripremiti i prilagoditi svoju ponudu uvrštavajući sve proizvode HEP grupe u jedinstveni paket.
Ima li HEP ambicija u snažnijem razvoju biznisa s prirodnim plinom?
- HEP je već sad jedan od najvažnijih subjekata na tržištu plina. Kao opskrbljivač na veleprodajnom tržištu u tom segmentu držimo gotovo 50 posto prodaje. U maloprodaji HEP Plin ima udjel od 13 posto sa snažnim rastom prodaje poduzetništvu. Primjetno je da je u Hrvatskoj, u kojoj objektivno ima previše tvrtki koje se bave distribucijom i opskrbom plinom, polako počeo proces konsolidacije i sigurno ćemo i mi u tome sudjelovati. Drugi razvojni pravac vidimo u objedinjavanju ponude električne energije i plina. U svakom slučaju, dugoročno računamo na plin u sklopu našeg ukupnog poslovanja.
Kakva će biti uloga HEP-a u projektu LNG terminala?
- Terminal za LNG projekt je od strateške važnosti za Hrvatsku, ali i za EU, koja je to iskazala odlukom o sufinanciranju projekta. S obzirom na to, HEP sudjeluje i sudjelovat će u projektu u mjeri i na način sukladno odlukama Vlade RH.
Poznato je kako HEP-ovo toplinarstvo već godinama akumulira znatne gubitke. Gdje vidite rješenje tog problema?
- Srećom, u posljednjem razdoblju ti gubici nisu više tako veliki koliki su bili do prije nekoliko godina. Ipak, potrebno je poboljšati rezultat u tom segmentu poslovanja. E sad, najlakše bi bilo reći da je potrebno povećati prodajne cijene toplinske energije. Mislim, međutim, da tom problemu treba pristupiti dugoročno i sveobuhvatno, kako unutar HEP-a, tako i na državnoj i lokalnoj razini. U HEP-u trebamo nastaviti s projektima revitalizacije toplinske mreže kojom će se smanjiti gubici u transportu te razvijati projekte koji će rezultirati prihvatljivim troškovima proizvodnje toplinske energije. Na državi i lokalnoj samoupravi jest da potakne i provede sveobuhvatnu energetsku obnovu zgrada, koja može znatno smanjiti potrošnju energije za grijanje. Također je potrebno donijeti i neke promjene u regulativi. Uvjeren sam da zajedničkim djelovanjem svih dionika za nekoliko godina možemo doći do zadovoljavajućeg rješenja i za tvrtke koje se bave toplinarstvom i za potrošače.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....