INTERVJU

POTPREDSJEDNIK EUROPSKE KOMISIJE MAROŠ ŠEFČOVIČ UOČI NASTUPA NA KONFERENCIJI JUTARNJEG LISTA Hrvatska može postati glavno energetsko čvorište regije

Projekt LNG terminala će pomoći u jačanju energetske sigurnosti Hrvatske i cijele regije. Zbog toga mi je drago što dobro napreduje. Regionalna suradnja je ključna i isplati se
 Christian Hartmann / REUTERS

Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič, zadužen i za Energetsku uniju, večeras i sutra boravit će u Zagrebu u sklopu druge turneje posvećene ispunjavaju ciljeva Energetske unije. Bit će i glavni govornik na konferenciji “Hrvatska na vratima Energetske unije” čiji je organizator Jutarnji list. Teme o kojima će Šefčovič razgovarati s domaćinima u Zagrebu brojne su i važne u ovom ključnom trenutku kada se u Hrvatskoj vode rasprave o smjeru naše energetske strategije, ali i o nužnosti očuvanja okoliša, što je i prednost našeg turizma. U intervjuu za Jutarnji list Maroš Šefčovič iznosi svoje stavove i stavove Komisije o glavnim energetskim temama koje dominiraju u raspravama u Hrvatskoj, od projekta LNG terminala na Krku, privatizaciji Ine do ispunjavanja ciljeva za obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost.

Tijekom vašeg posjeta Hrvatskoj, osim što ćete se sastati s predsjednicom, premijerom i ministrima, bit ćete i glavni govornik na konferenciji o novoj hrvatskoj energetskoj strategiji. Koje će biti ključne poruke i ide li ova hrvatska strategija u dobrom smjeru, je li u skladu s općom EU strategijom?

- Cijenim potporu Hrvatske za paket čiste energije. Bila je izrazito korisna u pregovorima u Vijeću i može se također pokazati korisnom u budućim pregovorima s Europskim parlamentom. Mislim da je hrvatska priča dokaz utjecaja Energetske unije na terenu. Vaša je zemlja već ispunila, pa čak i premašila ciljeve za 2020. godinu koji se tiču obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti i emisije CO2. Postoje veliki konkurentski potencijali za daljnji poticaj razvoju jeftinije obnovljive energije iznad 13 GW - od vjetra, solarnih sustava i hidroenergije - ako se regulatorne mjere dobro primijene i ako se poveća regionalna suradnja. No, još ima puno posla, pogotovo u jačanju konkurentnosti na hrvatskom energetskom tržištu plina i struje, kako bi se došlo da smanjenja cijena i veće koristi za potrošače. Također treba raditi na pripremi hrvatskog nacionalnog plana za energiju i prilagodbu klimatskim promjenama te povećati ambicije za 2030. godinu, potom dekarbonizirati i elektrificirati prijevoz i razdvojiti nedavni snažni gospodarski rast od energetske potrošnje. EU nastavlja pružati pomoć, među ostalim i putem kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. koja Hrvatskoj značajno pomaže u svih pet dimenzija Energetske unije. Primjerice, može ponuditi najmanje 1,3 milijarde eura namijenjenih energetskoj učinkovitosti i učinkovitom, dekarboniziranom sektoru prijevoza te 322 milijuna eura za investicije u energetskoj učinkovitosti u javnim i stambenim zgradama i poduzećima.

Kolika je važnost Hrvatske u europskoj energetskoj strategiji. Često čujemo da mi možemo biti glavno energetsko čvorište za srednju i jugoistočnu Europu?

- Čvrsto vjerujem da je to istina. Ali, da bi se to postiglo, moraju se dogoditi dvije stvari: moraju se implementirati sva tržišna pravila i mora se stvoriti nova interkonekcija. Što se tiče ovog potonjeg, mislim na interkonekcije i s državama članicama i sa susjednim državama u jugoistočnoj Europi kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe i olakšala trgovina strujom i plinom. Regionalna suradnja je ključna i isplati se. Zato pozdravljam to što je Hrvatska dio CESEC-a i što je podržala proširenje svojih aktivnosti i izvan plina, na struju, obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost.

EU sudjeluje i sufinanciranju LNG terminal na otoku Krku. Ovaj se projekt smatrao strateškim i za EU i za SAD te bi pomogao u diversifikaciji pravaca opskrbe plinom u Europi. Koliko ste zadovoljni dosadašnjim napretkom u realizaciji ovog projekta?

- Taj će projekt pomoći u jačanju energetske sigurnosti Hrvatske i cijele regije. Zbog toga mi je drago što dobro napreduje. Prošlog prosinca potpisali smo sporazum o dodjeli 101,4 milijuna eura iz sredstava za spajanje Europe. Dodatnih 16 milijuna eura upravo je ovog tjedna odobreno za spojni plinovod. Sada je od ključne važnosti da se posao obavi na vrijeme, da zainteresirane strane potpišu sporazum, da se pribave sve dozvole, riješe stvari vezane uz ugovore i tarife i da se kompletiraju interkonekcije sa susjednim zemljama. I, naravno, moramo osigurati zaštitu okoliša ovog lijepog dijela jadranske obale.

Zašto je Europska komisija inzistirala na kupnji FSRU terminala, a ne na najmu, što se smatra uobičajenim poslovnim modelom u ovom sektoru?

- Komisija nije inzistirala na tome da nositelj projekta terminal mora imati u vlasništvu umjesto u najmu. Međutim, pravila iz Sredstava za spajanje Europe (Connecting Europe Facility) nalažu da se sredstva mogu dodijeliti samo za kapitalne troškove, a ne za operacionalne kao što je najam. Zato je odlučeno da Krk LNG bude vlasnik terminala.

Tržište je često nepredvidljivo. Očekujete li da će biti dugoročnog interesa za kapacitete LNG-a na Krku i među drugim državama ili regijama?

- Općenito gledano, ne postoji stopostotna sigurnost. Međutim, prema prvoj fazi procedure otvorene sezone za rezervaciju interes je bio triput veći od kapaciteta terminala (2,6 bcm/godišnje). Uvjeren sam da će biti dugoročne potražnje u široj regiji. Samo postojanje terminal ojačava Hrvatsku i cijelu regiju koja je ranjiva u slučaju energetskih kriza.

Komisija je ranije naglašavala pitanje dvosmjerne interkonekcije između Hrvatske i Mađarske. Kada očekujete da će Hrvatska omogućiti i protok prema Mađarskoj?

- Zakoni EU traže da plin može teći u oba smjera interkonektiranog plinovoda. To vrijedi i za LNG na Krku želimo li da on bude koristan za cijelu regiju. Hrvatska i Mađarska potpisale su memorandum o razumijevanju kako bi osigurale i povratni protok do sredine 2019. te vjerujem da će rad na tome biti završen na vrijeme.

Kao država koja toliko ovisi o turizmu Hrvatska je osjetljiva na utjecaj energetskih projekata na okoliš. Ima mnogo protivnika i projekata poput LNG-a na Krku, ali i nekih drugih projekata, upravo zbog straha da mogu biti opasni za okoliš i turizam. Kako pomiriti energetsku strategiju i interese za bolju opskrbu i niže cijene s potrebom očuvanja okoliša?

- Znam da je to ključno pitanje za hrvatski turizam i lokalnu zajednicu, no uvjeravam vas da svi mi također pridajemo veliku pozornost zaštiti okoliša. Moramo osigurati da se terminal izgradi tako da ne našteti okolišu. Zato je pokrenut postupak analize utjecaja na okoliš i nadam se da ćemo pronaći zadovoljavajuće rješenje.

Skoro je pet godina otkako je Hrvatska postala članicom EU. Kako biste ocijenili ispunjavanje naših obaveza iz ciljeva energetske učinkovitosti i obnovljive energije?

- Kao što sam već naglasio, čestitam Hrvatskoj na tome što je već postigla i prekoračila nacionalne ciljeve koje je zacrtala do 2020. godine, i za obnovljivu energiju, i za energetsku učinkovitost. No, mora nastaviti ulagati napore, pogotovo sad kad je gospodarski rast dobio zamah i cijena obnovljive energije pala. To je važno kako bismo zajedno postigli i ciljeve iz obveza koje proizlaze iz Pariškog sporazuma. Prema mojem mišljenju tu se radi i o tome da budete iznad krivulje u moderniziranju gospodarstva i osiguravanju konkurentnosti u ovoj, četvrtoj industrijskoj revoluciji. Zato ohrabrujem Hrvatsku onako kako ohrabrujem i druge države članice, da investira u nacionalne ciljeve koji se tiču energije i klime do 2030. godine, što ujedno vidim kao snažan signal za investitore.

Komisija je s Hrvatskom imala otvoreno pitanje i oko privatizacije Ine. Je li to pitanje riješeno ili je i dalje otvoreno između Europske komisije i Hrvatske vlade?

- Europska komisija ne sudjeluje u odlučivanju o tome koja bi bila najbolja vlasnička struktura za Inu, ali ustrajemo na tome da hrvatski Zakon o privatizaciji Ine bude u skladu s pravilima EU o slobodi kretanja kapitala i slobodi poslovnog nastana. Službe Europske komisije trenutno su uključene u konstruktivan dijalog s hrvatskim vlastima i nadam se da ćemo ovo pitanje riješiti u bliskoj budućnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:59