Birokracija

Birokracija je pejorativni naziv za administraciju: kako za javnu upravu, tako i za administraciju izvršne vlasti, odnosno za upravu u poduzećima, ustanovama itd., dakle i za menedžment, a ne samo za administraciju.

Pojedini autori - među kojima je najznačajniji Max Weber - ne smatraju birokraciju pejorativnim nego tehničkim nazivom. Weber je smatrao da kapitalizmom ne dominira klasni sukob nego razvitak znanosti i birokracije. On se zauzima za efikasnu birokraciju, kao najracionalniji oblik organizacije i način upravljanja društvenim poslovima, a njegovi principi djelotvornosti u mnogom se podudaraju s Fayolovim načelima organizacije rada.

Primijetivši da birokratizacija najlakše proizlazi iz veličine i kompleksnosti sklopa kojim se upravlja, Weber je otvorio put Parkinsonovim zakonima (birokracija sebi povećava posao kako bi se ispunilo vrijeme za njegovo obavljanje; broj službenika i opseg posla nisu u uzročno-posljedičnoj vezi, jer birokrat nastoji imati više podređenih da bi mu rastao rang; podređeni stvaraju nepotreban posao jedan drugome, a koordiniranje njihova rada iziskuje nove šefove) i Peterovu načelu (svaki pojedinac u nekoj organizaciji ili hijerarhiji teži napredovati sve dok ne dosegne vlastitu razinu nesposobnosti).“Birokracija” je u hrvatskome posuđenica, internacionalna složenica: francuski “bureau” (ured) i grčki dočetak “-kratía” (vlast).