IVANKA TOMA Odgovornost za Ustav nose šefovi SDP-a i HDZ-a

Mostov Robert Podolnjak pripremio je inicijativu oko koje bi se lako mogli složiti svi razumni političari bez obzira na stranačku pripadnost i pridonijeti opstanku jedne od najvažnijih institucija u državi - Ustavnog suda. Kao što je poznato, ako se hitno ne izaberu ustavni suci, od 7. svibnja na Ustavnom sudu ostat će samo šest od ukupno 13 sudaca, što znači da će ovo tijelo biti onemogućeno u radu i da može staviti ključ u bravu.

Vrijeme, dakle, opasno curi, a izbor ustavnih sudaca pripada u vrlo komplicirane postupke za čiji je uspješan svršetak potrebna dvotrećinska većina u Saboru - u biti, konsenzus. A to je, s obzirom na odnos koji vlada između vlasti i oporbe, prije svega između HDZ-a i SDP-a, nemoguća misija. Da je tako, pokazalo se u prošlome mandatu kada su se pokušala popuniti dva upražnjena mjesta na Ustavnom sudu, ali bezuspješno. Troje ljudi, Sanja Barić, profesorica ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Rijeci, Mladen Bajić, bivši glavni državni odvjetnik, i Ivana Čalić, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu, javili su se na natječaj koji je raspisao Sabor. Sve troje to su učinili na poticaj političara koji su im jamčili, ako ne dvotrećinsku većinu, onda stopostotne glasove svoga kluba i klubova koalicijskih partnera. No, kako tajna glasanja (a zastupnici za ustavne suce ne glasaju javno, nego tajno) u pravilu ne drže do danih obećanja, tako je ispalo da su sve troje kandidata bili naivčine jer nitko nije dobio dovoljnu podršku, njego su sve troje izvisjeli. Bilo bi zanimljivo vidjeti kojih bi se to šest ljudi sada, nakon njihova iskustva, bilo spremno javiti na natječaj koji Sabor tek treba raspisati (travanj je krajnji rok) i vjerovati da će dobiti dvotrećinsku podršku.

I baš zato što je svemu tome tako, spasonosna bi mogla biti Podolnjakova incijativa da se korigira Ustav i Ustavni zakon o Ustavnom sudu. Naravno, uvjet je da se u Ustavu ne dira ništa drugo, nego samo urede pitanja koja se tiču Ustavnog suda. Puno bi značilo već i to kada se kandidati ne bi morali sami javljati na natječaj, nego bi ih predlagale institucije i stranke. A ne bi bilo ni loše da se suce bira javnim glasanjem i da bude potpuno transparentno tko je koga podržao ili nije. Naravno da ima još puno pitanja koja će se i u ovom uskom segmentu Ustava otvoriti, no u dva mjeseca sve se stigne i može riješiti - ako se želi. Jedini nepremostiv problem je nemogućnost dogovora HDZ-a i SDP-a, preciznije, njihovih čelnika Tomislava Karamarka i Zorana Milanovića. Njih dvojica nikada se ni o čemu nisu ni pokušala dogovoriti, a ni neće. Isključivost je kompatibilni segment njihovih politika i njome jedan drugog hrane.