Najljepši gradovi Gorskog kotara - Delnice, Fužine, Čabar,...

Najbliži aerodrom - 45 km, Rijeka (Krk) • Autobusni kolodvor, Lujzinska cesta 40, T: 060/363-060 • Željeznički kolodvor, Podator bb, T: 051812 207 • www.tz-delnice.hr • Info: TZ Delnice, Lujzinska cesta 47, T: 051 812 156

Područje grada Delnica sa 6262 stanovnika središnji je goranski prostor, najveće reljefne energije u Hrvatskoj. Ta prirodna osobitost diktira izvanrednu različitost klime, vegetacije, poljoprivrednih mogućnosti, pa čak i mentaliteta ljudi na relativno malom prostoru, što sve zajedno isprepleteno čini univerzalni prirodni turistički proizvod velike vrijednosti.

Prometna otvorenost i tranzitno značenje ovoga kraja čine danas njegovu najvažniju ekonomsko-goeografsku osobitost. Gradnjom autoceste Rijeka - Zagreb u Delnice se iz Rijeke dolazi za 30-ak minuta dok se iz Zagreba stiže za sat vremena vožnje. Stara magistralna cesta Zagreb - Rijeka danas, ističući svoj izvorni naziv, postaje s pravom “Lujzinska turistička cesta” koja duž trase prolaznicima otkriva priču prošlosti.

Trojstvo teritorija slikovito se može riječima uobličiti u promidžbeni naziv Delnički trolist. Njega čine Delnice, Crnoluško-risnjački kraj i Kupska dolina.

Delnice, Crni Lug i Brod na Kupi su okosnica naseljenosti ovog dijela Gorskog kotara i prožimlju se međusobno, kako svojom različitošću tako i blizinom, odnosno uzajamnom povezanošću.

Kaštel Zrinski

Kaštel Zrinski je spomenik prve kategorije. Godine 1651. Petar Zrinski u Brodu na Kupi gradi svoj dvor, vjerojatno na mjestu starijeg frankopanskog, iz 15. st. Današnji kaštel je jednostavna trokatna zidana građevina s krovom na četiri vode. U prizemlju, koje je podzemnim hodnikom povezano s Kupicom i obližnjom pećinom, još je očuvan originalni raspored prostorija, a na 1. i 2. katu izmijenjen je kasnijim pregradnjama. Ova zanimljiva i vrijedna građevina spaja fortifikacijsku funkciju sa stambenom pa pripada tipu dvora palača, što joj daje posebnu vrijednost.

Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja

Današnju župnu crkvu Sv. Ivana Krstitelja izgradio je delnički župnik Nikola Car od 1825. do 1829. godine. To je jednostavna trobridna građevina, višekutnog svetišta, sa zvonikom smještenim ispred ulaznog pročelja. Glavni i dva pokrajnja oltara rađeni su u kasnobaroknim oblicima.

Kuća Rački

Na broju 94, u Supilovoj ulici u Delnicama, nalazi se najstarija kuća u kraju. Kuća Rački je spomenik kulture pod zaštitom, etnološka i graditeljska goranska baština uređena za posjet. Današnjim izgledom najviše nam govori o organizaciji doma i staroj graditeljskoj baštini Delnica.

Starost ove kuće, kao i njoj sličnih, procjenjuje se na 200 do 300 godina. Rekonstrukcijama i zaštitom nastojala se što više sačuvati njezina izvornost. Raspored prostorija i veličina takvih kuća bili su izvanredno prilagođeni prirodnim uvjetima ovoga kraja - cijelo gospodarstvo bilo je pod jednim krovom, na okupu, što je posebno olakšavalo život u vrijeme dugih snježnih zima.

Popovićev mlin

Mlin obitelji Mihelčić, poznat kao Popovićev mlin, nalazi se u Supilovoj 76 već 85 godina. Gradnja električnog mlina počela je 1924. godine, kapitalom Josipa i Francike Mihelčić, povratnika iz Amerike. Bio je to jedan od prvih objekata u Delnicama koji je dobio struju. Gradili su ga majstori tvrtke Ganz Danubius iz Budimpešte, odakle su i dopremljeni svi dijelovi mlina. Mlin se u kontinuitetu radio do 1960. godine. Svi uređaji (mlinovi, elevatori, sita, elektromotor, kožne remenice i dr.) sačuvani su u izvornom obliku. Danas je otvoren za turiste.

FUŽINE

Najbliži aerodrom - 37 km, Rijeka (Krk) • www.tz-fuzine.hr • Info: TZ Fužine, Sveti križ 2, T: 051 835 163 • Željeznički kolodvor, T: 051 835 315

Fužine su poznato mjesto s vrlo dugom turističkom tradicijom koja seže u davnu 1874. godinu kada je povijest zabilježila prvi organizirani dolazak gostiju koji su posebnim vlakovima stizali na izlete iz Sušaka, Rijeke i okolnih primorskih naselja. I prije toga su na Karolinskoj cesti (1737.), na kojoj su se Fužine razvile, postojali konaci i odmorišta za karavane pa se Fužine svrstavaju među najstarija turistička mjesta Kvarnera, Hrvatske, pa i srednje Europe.

Smještene su 730 metara nad morem, u jugozapadnom dijelu Gorskog kotara, okružene slikovitim planinama, tišinom stoljetnih šuma crnogorice i ljepotom jezera. Od postanka pa do današnjih dana Fužine mogu zahvaliti razvoj vrlo dobrom prometnom položaju i blizini tranzitnih pravaca - nekada cesti Karolini, koja je povezivala unutrašnjost s priobaljem, željezničkoj pruzi, a danas autocesti Zagreb - Rijeka koja skraćuje put do mora na samo pola sata. Pravi je užitak ljeti boraviti na moru, a noćiti na ugodnom goranskom zraku u brojnim smještajnim objektima.

Park dr. Franje Račkog

U Fužinama je 25. studenoga 1828. rođen Franjo Rački, hrvatski političar i povjesničar, čovjek kojega se na prvi spomen uglavnom veže uz Josipa Jurja Strossmayera i osnutak Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Na rodnoj kući Franje Račkog nalazi se spomen-ploča, jedna od ulica nosi njegovo ime, a njemu u čast nazvan je i novouređeni park. Prije pet godina osnovana je i udruga “Dr. Franjo Rački” koja različitim manifestacijama i znanstveno-stručnim skupovima daje doprinos istraživanju lika i djela istaknutoga hrvatskog intelektualca.

Etnografska zbirka Lič

Kad su 1994., u povodu obilježavanja 150. godišnjice školstva u Liču, braća Nenad i Dražen Starčević pokrenuli osnivanje Etnografske zbirke, malo je tko očekivao da će se iz početnog prikupljanja prvog postava predmeta zbirka razviti u jedinstveni etnografski muzej u općini Fužine i jedan od rijetkih u Gorskom kotaru.

Uređenjem više različitih postavki Etnografska zbirka u Liču postala je respektabilan muzejski prostor. Danas sadrži više od 500 izložaka u stalnom postavu, a konstantno se dopunjuje novim predmetima. Zbirka se kontinuirano održava, a udruga planira laboratorijskim ispitivanjem utvrditi starost najvrednijih izložaka te dio, prema potrebi, restaurirati.

Svetište Majke Božje Snježne

U Liču, najstarijem mjestu općine Fužine, nalazi se crkva Svetog Jurja (1662.) i svetište Majke Božje Snježne u Ličkom polju. Svetište datira iz 1733. godine kada su, prema predaji, Ličani krenuli u obnovu ruševne crkve Svetog Ivana Krstitelja, ali im se crkva stalno rušila da bi 5. kolovoza pao snijeg. Napravila se kapelica od snijega, a u njoj se ukazala Majka Božja. Zato je, umje-sto prve zamisli, sagrađena kapela posvećena Gospi Snježnoj. U blizini se nalazi brdo Sveti Ivan na kojemu je križni put i kapelica u čast papi Ivanu Pavlu II.

Crkva Sv. Antona Padovanskog

Crkva Sv. Antona Padovanskog u Fužinama najveći je sakralni objekt u Gorskom kotaru. Građena je punih 25 godina, od 1808. do 1833. godine, na mjestu gdje su se nekad nalazili kapelica i prvo fužinarsko groblje. Ova je crkva uređena lijepim mramornim oltarima, vrijednim slikama i kristalnim lusterima. Od originalnih djela, u crkvi se danas mogu vidjeti “Posljednja večera” iznad oltara koja je restaurirana, originalni križni put te freske koje je naslikao poznati hrvatski slikar Antonini početkom 20. stoljeća. Crkva je posvećena zaštitniku Fužina, svetom Antonu Padovanskom, a dominira cijelim naseljem. Njeno noćno osvjetljenjem daje crkvi i centru grada posebno obilježje i šarm.

ČABAR

Najbliži aerodrom - 92 km, Rijeka • www.tz-cabar.hr • TZ Čabra, Školska 1, Tršće, T: 051 824 110

Grad Čabar površinom zauzima gotovo četvrtinu prostora Gorskog kotara i treći je po veličini grad u Primorsko-goranskoj županiji. Njegov prostor je periferan, granični i manje dostupan glavnim prometnim pravcima Hrvatske i susjedne Slovenije. Prostire se na geografskim visinama između 650 i 1200 m nad morem, pa zbog toga ima otežane zimske uvjete i nepovoljan prometni položaj.

Grad Čabar bogat je prirodnim ljepotama (blizina Nacionalnog parka Risnjak, Snježnika, nezagađene rijeke i predivni izvori rijeka Kupe i Čabranke), ima relativno dobre klimatske uvjete, brojne kulturno-povijesne sadržaje, a nema velikih industrijskih postrojenja koji bi bili potencijalni zagađi-vači prirode.

Najznačajnija naselja su Čabar, Gerovo, Prezid, Plešce i Tršće. Veća naselja smještena su uz dvije glavne prometnice: od Delnica prema Republici Sloveniji (Gerovo, Tršće, Prezid), i uz rijeke Čabranku i Kupu prema Brodu na Kupi (Čabar, Plešce). U svim tim mjestima, selima i zaselcima danas živi oko 5000 stanovnika. Osnovna privredna djelatnost stanovnika ovog područja je stočarstvo i ratarstvo, a u industriji - prerada drva. Velik dio područja Grada Čabra leži na vodonosnom sloju koji je strateški resurs od državnog značaja za vodoopskrbu. To se odnosi naročito na slivno područje gornjeg toka rijeke Kupe.

Prve tragove života na ovim prostorima nalazimo iz vremena ilirsko-keltskih plemena Japoda, iz vremena halštatske kulture od IX. do IV. stoljeća prije Krista. Dolazak slavensko-hrvatskih plemena u ove prostore uslijedio je najvjerojatnije u vrijeme njihova prodora u Istru 590. godine. U XI. stoljeću spominje se i prvo naselje u ovim krajevima. Zapis iz 1028. godine kazuje da se “jedan dan hoda od Rijeke” nalazi naseobina Gerona pa bi to trebalo biti današnje Gerovo.

Samo mjesto Čabar spominje se 1642. godine. Njegov utemeljitelj je Petar Zrinski, najznačajniji hrvatski ban. Tu je Zrinski sagradio dvorac, koji u promijenjenom i nadograđenom obliku postoji i danas.

Kurija Petra Zrinskog

U najstarijem dijelu kurije smještene su donacije akademskog slikara Vilima Svečnjaka, koje je umjetnik poklonio gradu svgo djetinjstva. U istom ambijentu svoje mjesto je pronašla i Zavičajna zbrika sa brojnim izlošcima koji svjedoče o obrtničkoj prošlosti.

Energetska staza Prezid

U obilazak staze uključeno je šest lokacija s pozitivnim energetskim zračenjima. Staza vodi od kapelice Sv. Jakova u Gredicama do crkve Majke Božje od Sedam Žalosti, preko izvorišta Trbuhovica prema crkvici Sv. Ivana i Pavla u Kranjcima uz povratak na polazište u Gredicama.

Trkanje jaja

Trkanje jaja - drevni običaj Prezidanaca koji na Uskrs u velikom broju zajedno s posjetiteljima iz susjednih mjesta grada Čabra i Slovenije trkaju jaja. Za taj se običaj čuvaju najtvrđa jaja, a pobjednici znaju otići svojim kućama i sa 300-400 osvojenih jaja.

Stara pilana i mlin

Stara pilana na vodu i mlin u Zamostu nalaze se na izvoru Gerovčice, podno Svete gore. Sagrađeni su 1878. godine sa sustavom drvenih mehaniziranih uređaja, ali nisu sačuvani u potpunosti.

Begovo Razdolje

Begovo Razdolje je mjestašce smješteno u srcu Gorskog kotara, na zapadnim obroncima Bjelolasice. To je najviše naselje u republici Hrvatskoj, na 1078 metara nadmorske visine. Stanovnici Begovog Razdolja zbog položaja i mikroklimatskih uvjeta njihovog mjesta tradicionalno su bili orijentirani šumarstvu. Početkom prošlog stoljeća, kada selo doživljava svoj najznačajniji razvoj, stanovništvo se uz šumarstvo bavi prijevozom dobara (drveta i ugljena) na jadransku obalu i lovom na divljač, najčešće kune, lisice i srneću divljač. Činjenica da je to najviše naselje u Hrvatskoj s najviše snježnih oborina, potpuno očuvanog prirodnog okoliša, velika je startna osnova za osmišljavanje suvremene turističke ponude. Dobra cestovna povezanost, odlična infrastruktura te blizina Rijeke i Zagreba, pogotovo otkako je završena autocesta, velike su prednosti Begovog Razdolja.

Vrbovsko

Smješteno je na istočnom dijelu Gorskog kotara, a u bližoj je okolici 60 naselja sa 6100 stanovnika. Na pola je puta između Rijeke i Zagreba i dobro je povezano s ostalim krajevima odličnim cestama i željezničkom prugom. Na sjeveru, dolinom Kupe graniči sa Slovenijom. Jedno je od najstarijih naseljenih mjesta u Gorskom kotaru i prvotno je pripadalo Frankopanima. U 16. stoljeću ulazi u sastav Vojne krajine da bi se zajedno sa stanovnicima Sušice, Ravne gore i Mrkoplja lakše branili od turskih provala. Slapovi i mlin na rijekama Kupi i Dobri, Čagrljevo jezero u Moravicama, Litorić i vidikovac Orlova stijena prepoznatljive su prirodne znamenitosti ovoga kraja. Posebno je lijep zaštićeni krajolik Kamačnik.

Sela Zaumol, Plemenitaš, Zapeć, Blaževci i Štefanci zaštićena su ruralna područja uz Kupu. U Lukovdolu, rodnom mjestu pjesnika Ivana Gorana Kovačića, u njegovoj se rodnoj kući nalazi muzej. Tu je i knjižnica, galerija i memorijalni dio sa stalnim postavom o njegovom životu i djelu. Galerija Alrauna-Presika predstavlja radove Velinke Burić koja grane i panjeve minimalnim zahvatima pretvara u fantastične forme ljudi, ptica i životinja. Telefon 051 875 851.

Lokve

Spilja Lokvarka, park-šuma Golubinjak i Lokvarsko jezero najznačajnije su prirodne znamenitosti Lokava, jednog od najstarijih mjesta u Gorskom kotaru. Gravitiraju mu Mrzle Vodice i Zelin Mrzlovodički, a cijelo područje naseljava oko 1200 stanovnika. Već više od trideset godina Lokve su poznate po manifestaciji Žabarska noć u kojoj se održava vrlo zabavna utrka žaba. Vlasnici svoje utrenirane ljubimice potiču da što prije u velikim skokovima prijeđu zadanu udaljenost i pritom se zajedno s velikim brojem gledatelja odlično zabavljaju. Ovaj kraj je premrežen pješačkim i biciklističkim stazama, a najnoviji razlog za dolazak u Lokve vjernici su dobili uređenjem Kalvarije sa 14 postaja. Na križni put polazi se iz središta mjesta i ako je cilj samo razgledavanje može ga se prijeći za petnaestak minuta. Zanimljiva je i Hirčeva spilja, koja je jedino arheološko nalazište u kraškoj Hrvatskoj.

Skrad

Glavna atrakcija Skrada, izgrađenog na pola puta između Rijeke i Zagreba su Zeleni vir i Vražji prolaz. Do njih se dolazi cestom iz mjesta, a udaljeni su oko 5 kilometara. Zeleni vir je izvor u spilji čiji je ulaz prikriven slapom koji se spušta s visine od 70-ak metara sa stijene u kojoj je spilja. Voda teče do hidrocentrale izgrađene još 1921. godine zahvaljujući čemu je Skrad prvo mjesto u Gorskom kotaru koje je dobilo električnu energiju. Vražji prolaz je kanjon dug 800 metara, a kroz njega prolazi staza mjestimično široka 2 metra. S okolnim mjestima Hribac, Divjake, Planina i Gornja i Donja Dobra ima oko tisuću stanovnika. Od tridesetih godina prošloga stoljeća do iza Drugog svjetskog rata ovdje je bilo vojno lječilište za rehabilitaciju od plućnih bolesti. I Skrad ima svoju kuću koja je spomenik građanske arhitekture iz 19. stoljeća. U mjestu je i Harmica, odnosno nekadašnje stajalište za kočije i odmorište za konje.

Ravna Gora

Nastanak mjesta vezuje se uz izgradnju Karolinske ceste u 18. stoljeću, premda postoje dokazi da je i prije toga ovdje bilo naselje. Još u 16. stoljeću Frankopani su izgradili dvorac u obližnjoj Staroj Sušici. Sada je uređen i koristi se kao odmaralište Grada Rijeke. Općina obuhvaća i Stari laz, Kupjak, Leskovu Dragu i Šije, a područje ima oko 3 tisuće stanovnika. U Ravnoj Gori je razvijena drvna industrija i postoje pilana i tvornica namještaja. Uređeno je 150 kilometara staza za pješake i bicikliste. Pješice iz mjesta za sat vremena hoda stiže se do izletišta Javorova kosa gdje je prirodno vrelo Božji studenac, prema predaji ljekovito za oči. Tu je i planinarski dom te vidikovac s kojeg se pogled za vedrih noći pruža sve do stotinjak kilometara udaljenog Zagreba čija se svjetla naziru na obzoru. Kulturna znamenitost u mjestu je crkva Svete Terezije Avilske gdje je i pozlaćena pokaznica, dar Marije Terzije. Nije zabilježeno zbog čega je darivala crkvu za jednog od svojih posjeta ovom kraju. Crkva ima i bogatu riznicu i raskošnu zbirku crkvenog ruha. U Leskovoj Dragi je obnovljena stara pilana izgrađena četrdestih godina prošloga stoljeća. Jedina je očuvana iz tog vremena i ima pogon na vodu i struju. Okoliš je uređen kao izletište s jezercem po kojem se može ploviti.

Mrkopalj

U središtu Gorskog kotara smjestio se Mrkopalj, izgrađen na visoravni na 824 metra nadmorske visine i okružen Velikom Kapelom i Bitorajem. Od Rijeke je udaljen 50-ak kilometara, a iz tog je pravca bolje doći starom cestom jer je prilično udaljen od izlaza s autoputa Rijeka - Zagreb. To je po površini druga općina u Primorsko-goranskoj županiji, rijetko je naseljena pa ima svega oko

1300 stanovnika. Poslovne aktivnosti povezane su s drvnom industrijom, odnosno pilanom i šumarijom. Prirodna atrakcija, odnosno rezervat prirode su Bijele i Samarske stijene i Bjelolasica. Mrkopalj je kolijevka nordijskog skijanja i odavde potječu olimpijci Nada Birko Kustec, Jakov Fak i Franjo Jakovac. Ima uređena skijališta Čelimbaša i Begovo Razdolje te Hrvatski biatlonski centar.