Reakcija na tekst "Siniša Grgić: Markota je uništio Otok znanja, a sad blati Lauca i mene"

U intervjuu od petka 05.02.2010. pod naslovom " Siniša Grgić: Markota je uništio Otok znanja, a sad blati Lauca i mene" potkralo se nekoliko netočnosti i nepreciznosti. Zna Grgić što znači demantirati hrpu laži i objeda koje je iznio. To je kao skupljanje perja prosutog iz aviona - prospe se u hipu, a nikada se ne pokupi do kraja. Kako se ne bi potvrdila ona "Sto puta ponovljena laž postaje istina", molim da radi potpune informacije, ovoj objavi date primjeren značaj te da istu na propisan način povežete sa predmetnim člankom i objavom.

Ispravak i odgovor:

1. U predmetnom tekstu i samom naslovu Sinišu Grgića se predstavlja kao člana Vijeća HRT-a što je nebitno i moguće zavodljivo…

Naime, čitatelje se takvim navodom dovodi u zabludu kako Vijeće HRT-a ima nekakve veze sa Otokom znanja, što je, naravno, netočno. Kako je riječ o Otoku znanja, onda je Grgića trebalo predstaviti onim što on jest - kao člana Upravnog vijeća ustanove "Otok znanja", člana Nadzornog odbora Hoteli Koločep d.d. te kao direktora tvrtke Kalamota d.o.o..

2. Grgić u naslovu tvrdi "Markota je uništio Otok znanja, a sada blati Lauca i mene"

Spomenuta tvrdnja g. Grgića je tek jedna u nizu brojnih neistina koju isti stvara oko projekta. Grgić svoju tezu ničim ne obrazlaže jer niti ne može. Otok znanja uništila je pohlepa Grgića i Lauca koji su na prijevaran način odlučili kapitalizirati povoljnu kupnju Hotela Koločep na natječaju za privatizaciju. Htjeli su uz pomoć direktorice Hotela, Mare Musladin, rasprodati nekretnine i cjelokupnu imovinu Hotela. O tome postoji dokaz – solemnizirani ugovor sa "kreditorom" Chadelus d.o.o.. Grgić i ostali su Hotele u 2008. godini zadužili za oko 2 milijuna Eura uz kamatu od 15-20% i zalog svih nekretnina. Dajući suglasnost na takav štetan ugovor o zajmu, Grgić i više drugih dobro organiziranih osoba su za stjecanje osobne koristi višekratno zlorabili položaj i ovlasti. Grgić i Lauc su "kreditoru", s kojim su u ime Hotela sklopili štetan ugovor, kasnije prodali većinske udjele u svojim privatnim tvrtkama (!).

3. Nadalje u tekstu je tvrdnja Grgića kako DORH, MUP, Porezna uprava i revizorska tvrtka po nalogu HFP-a nisu ukazali niti na jedan prekršaj.

S time u vezi mogu samo reći kako mi nisu poznata izvješća tih službi. Indicije upućuju na upravo suprotne zaključke. Ako Grgić ima izvješća, možda bi ih trebao dostaviti svima. Mene je DORH u nekoliko navrata izvijestio, zadnji puta u prosincu 2009., kako se po pitanju Otoka znanja provode odgovarajuće radnje.

Poznato mi je, također, da je u Hotelima bili revizija po nalogu HFP-a. Nažalost, za razliku od Grgića, meni nisu poznati nalazi te revizije. Meni taj nalaz HFP nije dostavio, čak je odbio taj zahtjev uz komentar da bi se isti mogao koristiti za optužbe pred DORH-om (???). Znam samo da je spomenuta revizija trajala mjesecima, jer su Grgić i ostali odbijali dati dokumentaciju. I sam Duvnjak je rekao da je zbog pribave te dokumentacije morao angažirati i policiju.

Stoga ne vjerujem da bi nalaz revizije bio pozitivan ako se zna da su Hoteli uzeli nepovoljan kredit kojim je onda Ustanova otplaćivala drugi kredit kojim je kupila dionice istog tog Hotela. To je samokupnja i to je zakonom zabranjeno, a upravo to su Grgić, Lauc i Musladin činili. To je potpuno isto kao i ono za što se terete osumnjičeni u aferi SPICE. A bilo je i mnoštvo drugih nezakonitosti.

4. U tekstu se navodi kako Siniša Grgić nikada nije bio odgovorna osoba u ustanovi Otok znanja, što je netočno.

Grgić je zajedno s Davorom Laucom izuzetno odgovorna osoba u Otoku znanja. Naime, isti su član i predsjednik Nadzornog odbora Hotela Koločep te član i predsjednik Upravnog vijeća ustanove Otok znanja. Od početka pa sve do danas. Grgić je k tome i direktor tvrtke kćeri ustanove Otok znanja pod nazivom Kalamota d.o.o. uz koju se spominju velika dugovanja prema Hotelima Koločep. Uoči pojavljivanja Hughesa otpuštena je otočanka i šefica računovodstva u Hotelima, a poslove vođenja knjiga Hotela je preuzeo Grgićev čovjek iz Zagreba.

5. Grgić iznosi kako je izravni motiv mojih istupa kaznena prijava koju je on podnio protiv mene.

Bio sam ravnatelj ustanove od svibnja 2006. do svibnja 2007. ali očito Grgić pati od amnezije. Prijavu koju spominje Grgić je podnio godinu dana nakon što je moj mandat istekao i nakon što sam nadležne i javnost izvijestio o štetama, pokušaju rasprodaje nekretnina Hotela i izigravanju ugovora o privatizaciji upravo od strane Grgića i ostalih. To je izravni motiv Grgićeve prijave. Radi boljeg razumijevanja, za vrijeme moga mandata (koji je Statutom ograničen na godinu dana) svu poslovnu dokumentaciju vodilo je Grgićevo administrativno osoblje, a prve insinuacije i prijetnje Grgić je uputio tek kada nije uspio provesti sumnjivu dokapitalizaciju te istisnuti HFP i male dioničare iz Hotela. Sve skupa neposredno prije objave neprijateljskog preuzimanja Hotela. Grgićeva prijava je smiješna kao što je smiješna i njegova izjava da je povod svemu njegov javni angažman u Vijeću HRT-a. Od kakvog bi utjecaja bilo Vijeće HRT-a na njegov kriminal oko Otoka znanja? Osim na druge zlouporabe, šutnju i širenje Grgićevih objeda o čemu također postoje javni dokumenti i zapisnici.

6. Grgić tvrdi kako su on i Lauc većinske udjele u svojim tvrtkama prodali u 2008. godini, a ne bi to učinili da ih ja nisam blokirao u donošenju odluka.

U tome je istina samo da su prodali većinske udjele (valjda), a to su Grgić i Lauc učinili nakon više od pola godine od neuspjeha u neprijateljskom preuzimanju i rasprodaji nekretnina Hoteli Koločep. To sa mnom nema nikakve veze. Većinske udjele u njihovim tvrtkama je preuzeo 'kreditor' Hotela Koločep kojem je Grgić uz kamatu od 15-20% dao zalog na sve nekretnine Hotela. Riječ je o pomno planiranim radnjama gdje je očigledan sukob interesa te zlouporabe položaja i ovlasti na štetu društva HK, dioničara, RH, a i samih otočana. Sve radi stjecanja nepripadajuće koristi.

7. Grgić dalje u tekstu iznosi kako su on i Lauc prodajom svojih tvrtki izgubili većinski utjecaj na poslovanje Ustanove i Hotela Koločep d.d.

U vezi ovog bih istaknuo kako, po zakonu o ustanovama i po zakonu o trgovačkim društvima, utjecaj na rad Hotela ima Uprava koju imenuje Nadzorni odbor u kojem su Grgić i Lauc još uvijek većina. Ustanova Otok znanja ima Upravno vijeće u kojem su još uvijek i Grgić i Lauc, a odluke se, sukladno Statutu i Ugovoru, donose isključivo konsenzusom. Iz svega opisanog nejasno je na koji način bi novi vlasnik njihovih privatnih tvrtki mogao imati zakoniti utjecaj na rad Ustanove, a osobito Hotela Koločep. Mislim da je ovo nešto kao 'davanje naloga' te se nadam kako će istrage razriješiti i ovu misteriju. Ove iste moguće kvalifikacije potvrdio je i sam A. Hughes (vlasnik Chadelus d.o.o) u lanjskom intervjuu za Business.hr.

8. Grgić također tvrdi da su on i Lauc većinske udjele u svojim privatnim tvrtkama prodali zato što ih je Markota blokirao u donošenju odluka.

Grgić opet zaboravlja bitne činjenice. Naime, nakon što sam kao član NO-a Hoteli Koločep d.d. otkrio nezakonite radnje i izvršio zakonsku obvezu prijave nadležnima (veljača 2008), Grgić i Lauc su me smijenili iz Nadzornog odbora (travanj 2008. - istina, pomoću druge zlouporabe ovlasti i krivotvorenja isprave u vezi kojih se vodi odgovarajući spor). Ja, nakon toga, Grgića i Lauca nikako nisam mogao u nečemu blokirati jer u ničemu nisam mogao ni sudjelovati. Istina je tek da sam blokirao rasprodaju nekretnina Hotela i prijenos imovine. To su, također, sličnim pravnim radnjama učinili HFP, i gospodin Polančec.

9. Grgić tvrdi kako su pristali na moj prijedlog da se Hoteli vrate u vlasništvo RH

Ponovno Grgić zanemaruje da se to, barem deklaratorno, dogodilo protekom više od godinu dana od njihova neuspjelog i neprijateljskog pokušaja preuzimanja Hotela Koločep te nakon što je sud u Dubrovniku direktorici Hotela Mare Musladin zabranio zastupanje Ustanove. Povrat u vlasništvo RH se još uvijek nije dogodio, a izgleda kako Grgić i ostali ne odustaju od izvorne nakane čemu svjedoče i recentne aktivnosti u dubrovačkoj gruntovnici.

10. Tvrdnja Grgića "ni Polančec ni Duvnjak nikada nisu htjeli primiti novog većinskog vlasnika Arthura Hughesa na razgovor, a primali su Markotu' je također netočna.

Na sastanku u Vladi RH još 25.03.2008. , kojeg je sazvao gosp. Polančec, u oči je upadalo kako gospodin Polančec i Grgić komuniciraju na 'ti' i oslovljavaju se sa Siniša i Damire. Na spomenutu okolnost moj je odvjetnik pitao: "Gospodine Potpredsjedniče, vidimo da ste se Vi sastajali i bez nas, pa bih molio da i nas primite na konzultacije." Na spomenuto je Potpredsjednik rekao: "Drago mi je da ste to pitali, i evo ovdje pred svima kažem kako je zajedničkih sastanaka bilo, ali to je gotovo od sada ćemo se sastajati zajednički ili nikako. Jesi li razumio Siniša?“

11. Grgić tvrdi kako sam ja "zaboravio" kraj razgovora u Vladi RH '..u kojem je Polančec nama rekao da je najbolje 'da to kupi netko naš', a on (Grgić) kao iz topa pitao: 'Vaš ili naš, ne razumijem?'

Ovaj dio razgovora pouzdano se nije dogodio na plenarnom dijelu sastanka. Istina je tek kako je Grgić odmah nakon sastanka 'ko iz topa' uzeo mobitel i nekoga nazvao. Ja sam svog odvjetnika zapitao: "Koga se može zvati nakon ovog razgovora s Potpredsjednikom Vlade i Predsjednikom HFP-a koji se pozivaju na Glavnog državnog odvjetnika?"

12. Ako je dr. Cristu Inmanu isplaćeno samo 35.000,00 kuna bruto naknade za honorar, kako tvrdi Grgić, kako to da je istoj osobi temeljem ugovora o zajmu s Chadelusom isplaćeno 82.000,00 USD? Zašto se to uopće nalazi u ugovoru o zajmu i prodaji Hotela? Kakve veze ima Hughes sa Inmanom? Meni to sliči na nekakvu proviziju ili nešto slično, posebno kada se sjetim javnih izjava Hughesa. Tek usputno, spomenuti Inman je otok napustio cca. 7 mjeseci prije nego je taj ugovor o zajmu i prodaji Hotela potpisan. Meni, kao tadašnjem članu NO-a, nisu bile (a morale su biti) poznate bilo kakve naknadne obaveze prema Inmanu.

Ukratko, predmetni intervju Grgića je još jedan njegov pokušaj širenja objeda i laži. Pokušaj je to Grgića da zavara javnost te skrene fokus s bitnih stvari za koje je odgovoran – propasti Otoka znanja i Hotela Koločep. Ničim Grgić ne potkrjepljuje niti jedan navod, a proziva na sve strane (mene, DORH, MUP, Poreznu upravu, revizorsku tvrtku, HFP, Polančeca, Duvnjaka) hineći žrtvu, zbog, kako on to kaže, njegova angažmana u Vijeću HRT-a. Još malo pa će Grgić vikati kako je pozivanje nadležnih da rasvijetle njegov angažman i ulogu na Otoku znanja zapravo napad na EU. Protiv Grgića kao člana NO-a Hoteli Koločep, podnio sam kaznenu prijavu zbog štetnih radnji i drugih nezakonitosti u Hoteli Koločep d.d. što su Hotele dovele do ruba propasti, zaposlenike ostavile bez plaća te uništile ustanovu i projekt Otok znanja.

Iskreno se nadam kako će u Vašim slijedećim prilozima vezano na aferu Otok znanja i ostali sudionici, barem oni koje Grgić proziva i blati, imati priliku da se o svim bitnim stvarima očituju prije nego li Grgićeve pamflete pročitaju u novinama. Nanesena mi velika šteta zbog povrede dostojanstva, ugleda i časti.

Koliko su opravdana moja nastojanja za punom informacijom govori i članak koji je jučer objavljen na Vašim stranicama pod naslovom " DORH podnio istražni zahtjev protiv drugog čovjeka HRT-a Siniše Grgića" kao i onaj sličnog sadržaja u tiskanom izdanju.

Željko Markota,

Direktor Multimedijalni programi d.o.o.

Potpredsjednik Upravnog vijeća ustanove Otok znanja

Trg Krešimira Ćosića 11, 10000 Zagreb