PRIJEDLOG ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU Antičić: 'Tko bude lažirao, automatski dobiva otkaz'

Na današnjoj sjednici Nacionalnog inovacijskog vijeća prvi put će biti predstavljen Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZZDVO), čime se taj dokument stavlja u širu javnu raspravu.

- Često se govori da je u hrvatskom sustavu znanosti i visokog obrazovanja glavni problem manjak financija. No, to je samo dio problema jer ako bismo u postojeći sustav ubacili više novca, to ne bi bilo učinkovito. Jer, sve neovisne studije, uključujući ocjenjivanje sveučilišnih okruženja, pokazuju da je naš sustav loš i pri dnu EU. Stoga su nužne promjene koje pokušavamo inicirati ovim Zakonom - rekao je Tome Antičić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO).

Zapošljavanja

Antičić ističe da je zakon fokusiran na nekoliko ciljeva, među kojima su i stvaranje međunarodno konkurentne znanosti te uspostava kvalitetne suradnje između znanosti, visokog obrazovanja i gospodarstva.

- Mijenja se sustav zapošljavanja. Sadašnji je sustav napravljen tako da osoba koja u nekoj instituciji počne doktorat, ostaje tamo praktički do smrti i to kroz netransparentni i komplicirani sustav zvanja. Mi uvodimo mogućnost da prvo radno mjesto ne bude stalno, nego tzv. tenure track koji traje šest godina, a onda ovisi o instituciji želi li tu osobu zaposliti stalno ili ne. Velika prednost pri zapošljavanju daje se postdoktorskom iskustvu izvan Hrvatske ili suradnji s gospodarstvom - rekao je Antičić. Prema njegovim riječima, pojednostavljenje procesa izbora i napredovanja omogućit će znanstvenicima izvan Hrvatske da se puno lakše javljaju na natječaje kod nas.

- Sada je to jako teško i u rijetkim se uvjetima stranac uspije zaposliti unatoč tome što je bolji od naših kandidata. Sada se znanstvenim ustanovama daje puno veća fleksibilnost da biraju i promiču najbolje ljude, a sve to mora biti vezano uz financije. Primjerice, ako ste voditelj nekog međunarodnog projekta koji dopušta isplatu plaća, pruža se mogućnost da dio plaće dobivate iz proračuna, a ostatak ide iz projekta po satnici koja može biti i do četiri puta veća od domaće - objasnio je Antičić. U nacrtu prijedloga novog zakona poseban se naglasak stavlja na etično ponašanje u znanosti.

- Nijedna osoba na čelnoj funkciji u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ne može imati neki etički prijepor tijekom karijere. To je eliminirajući čimbenik i za dekana, za rektora, ravnatelja instituta, članove Upravnog vijeća itd. Sva sveučilišta i fakulteti moraju imati etička tijela, a Odbor za etiku na nacionalnoj razini sada ima veće i konkretnije ovlasti. Uvodimo i detaljne prekršajne mjere. Ako neka osoba napreduje s lažiranim ili plagiranim rezultatima, automatski dobiva otkaz. Poruka je jasna: ako se vara, to je kažnjivo - istaknuo je državni tajnik Antičić.

Briga o financijama

Također, u Zakonu se naglasak stavlja na programsko financiranje znanstvenih i institucija visokog obrazovanja.

- Programsko financiranje ovisi o rezultatima o kvaliteti znanstvenih članaka, o međunarodnim projektima, o suradnji s gospodarstvom, o kvaliteti nastave, o zapošljivosti studenata nakon što diplomiraju i doktoriraju. Što ste bolji u tome, dobit ćete više novca. Ako ste loši, dobit ćete manje novca - istaknuo je Antičić.

I javnim sveučilištima pružaju se različite mogućnosti razvoja. Senat tako može odlučiti da izbor rektora bude putem međunarodnog natječaja, a ne kao dosad, iz redova profesora na sveučilištu. Također, uvedena je mogućnost da i dekan fakulteta može biti osoba izvan fakulteta ili sveučilišta.

- Veliki iskorak u odnosu na sadašnju situaciju mogućnost je da brigu o financijama i strateškom razvojnom usmjerenju vodi sveučilišni savjet sastavljen od vrhunskih znanstvenika iz svijeta, vrhunskih gospodarstvenika, ali i vrhunskih administrativaca. Također, Nacionalno vijeće za znanost i visoko obrazovanje izabralo bi dio ljudi, a HAZU I MZO biraju po jednu osobu. To je modelirano prema novom austrijskom modelu sveučilišta. No, ako sveučilišta to ne žele, mogu zadržati dosadašnji model upravljanja - zaključio je Antičić.