AMBALAŽNI OTPAD

Pokazalo se i kako gotovo 23 posto ispitanika koristi pribor više puta prije nego što ga baci u plastični otpad

Ilustracija

 Andrii Lysenko/Alamy/Alamy/Profimedia

Gotovo u 2/3 kućanstava nisu konzumirali niti jedan obrok van kućanstva, njih 17 posto je konzumiralo jedan, a po 9 posto dva, odnosno 3 ili više.

To se iščitava iz odgovora na pitanje o tome koliko su u hrvatskim kućanstvima u zadnjih 7 dana konzumirali obroka pripremljene izvan kućanstva (u restoranu, brza hrana, dostava i drugo). Riječ je o statističkom istraživanju o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj koje je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prema novoj metodologiji Europske unije za praćenje otpada od hrane.

Naime, u novom Zakonu o gospodarenju otpadom prenesene su odredbe novih propisa Europske unije o otpadu, među kojima je više direktiva Europskog parlamenta i Vijeća, te je u skladu s navedenim odredbama i odlukama Europske komisije resorno ministarstvo provelo projekt „Statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj“. Projekt je obuhvatio istraživanje nad 1000 kućanstava i oko 2000 jedinica u poslovnom sektoru, te obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Ispitanici su bile osobe koje su zadužene za pripremu hrane ili kupovinu za potrebe kućanstva, a utvrdilo se kako polovina njih ne koristi dostavu hrane. Jedno od pitanja na koje su odgovarali bilo je i o tome u čemu im je prilikom zadnje dostave hrane koja je pripremljena izvan kuće, poslužen, odnosno dostavljen obrok i/ili piće.

U 24 posto slučajeva dostavljena hrana je donesena u kartonskoj kutiji, u 18 posto u plastičnoj ambalaži, u 5,3 posto u plastičnoj foliji (omotu), u 4,6 posto u plastičnoj čaši ili čaši s plastičnim poklopcem, u 2,6 posto u papirnatoj vrećici/kutiji, u 1,8 posto aluminijskoj foliji.

U istraživanju su se pozabavili i korištenjem pribora prilikom zadnje konzumacije obroka koji je pripremljen izvan kuće. Trećina ispitanika nikad ne konzumira obroke izvan kućanstva, a relativna većina nije koristila ništa od navedenog pribora. Radi se o plastičnom priboru za jedenje, plastičnim slamkama ili žličicama za miješanje napitka, nekom drugom jednokratnom plastičnom predmetu za jelo/piće ili nekom drugom predmetu koji nije od plastike.

“S obzirom da je najčešća ambalaža karton i kako se ne koristi pribor, može se pretpostaviti kako se najčešće radi o pizzi, mada iz samih podataka to ne možemo potvrditi”, navedeno je u zaključcima istraživanja.

Pokazalo se i kako gotovo 23 posto ispitanika koristi pribor više puta prije nego što ga baci u plastični otpad, a njih nešto manje od polovine odmah ga baci u plastični otpad.

Zanimljivo je i kako se na skali samoprocjene ekološke osviještenosti blizu 13 posto ispitanih smatra jako ekološki osviještenima, a još njih 46 posto da su dobro osviješteni dok ih 35 posto navodi kako su osrednje ekološki osviješteni. Svega manji broj ispitanika navodi kako su loše ili jako loše ekološki osviješteni (ukupno 5,8 posto).

Ispitanike se ujedno pitalo za pet načina djelovanja na osnovu kojih je kreirana nova skala koja je sumirala broj djelovanja koja se mogu smatrati ekološkima (ne baca hranu, odvaja otpad, bira proizvode s manje ambalaže, koristi platnene vrećice i ne koristi jednokratne vrećice).

Kako je pojašnjeno, kod sumiranja su uzeti kriteriji da nikad odnosno rijetko baca ili koristi plastične vrećice, a za ostale radnje su uzeti u obzir odgovori često i uvijek. Niti jednu od tih aktivnosti ne radi 7,9 posto ispitanika, a 18 posto navodi samo jednu. S druge strane onih koji navode svih pet aktivnosti je 8,1 posto, a 17 posto ih navodi četiri.

“Ukoliko se ova skala uzme kao objektivnija mjera djelovanja, može se uočiti kako je precijenjena subjektivna ekološka osviještenost, tj. u praski ipak neke stvari ne rade toliko često”, pojašnjeno je u rezultatima istraživanja. Ujedno je naglašeno kako ove podatke ne možemo generalizirati na opću populaciju pošto rezultati nisu reprezentativni na razini ispitanika.

“Razlika između samoprocjene i 'realnog' ponašanja je očekivana jer na osnovu jednog djelovanja možemo lako generalizirati svoje djelovanje”, navedeno je.

Također je istaknuto kako nema jednoznačne poveznice između količine bačene hrane i subjektivnog osjećaja ekološke osviještenosti. “Najviše hrane bacaju oni koji se ekološki jako osviješteni te oni koji nisu ekološki osviješteni”, zaključeno je.

Spomenimo kako je u Rezoluciji Europskog parlamenta od 10. veljače 2021. o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo navedeno kako se zbog brzog rasta e-trgovine značajno povećao ambalažni otpad kao što je otpad od plastike i kartona za jednokratnu uporabu, te da pošiljke otpada u treće zemlje i dalje predstavljaju problem. Parlament poziva Komisiju da analizira razne vrste ambalaže koje se koriste u e-trgovini kako bi utvrdila najbolje prakse za optimizaciju ambalaže radi smanjenja prekomjerne upotrebe ambalaže. Također poziva Komisiju da podrži ponovnu upotrebu ambalažnog materijala za isporuku nekoliko artikala kao alternativu ambalažnim materijalima za jednokratnu upotrebu.

Parlament ponovno ističe cilj da sva ambalaža postane ponovno upotrebljiva i obnovljiva na gospodarski održiv način do 2030. i poziva Komisiju da bez odgode predstavi zakonodavni prijedlog, uključujući mjere i ciljeve smanjenja otpada te ambiciozne osnovne zahtjeve Direktive o ambalažnom otpadu kako bi se smanjila prekomjerna ambalaža, među ostalim u e-trgovini, poboljšale mogućnosti recikliranja i minimalizirala složenost ambalaže, povećao udio recikliranog sadržaja, postupno uklonile opasne i štetne tvari te promicala ponovna upotreba.

Parlament ističe da se ne smiju ugroziti sigurnost hrane ni higijenski standardi te poziva na to da te mjere budu usmjerene na postizanje najboljih cjelokupnih ekoloških rezultata u skladu s hijerarhijom otpada i na smanjenje ugljičnog otiska.

Ističući ključnu ulogu ambalaže u pogledu sigurnosti proizvoda, poglavito sigurnosti hrane te higijene, i u pogledu smanjenja rasipanja hrane, Parlament poziva industriju da dopuni regulatorne mjere dodatnim dobrovoljnim radnjama kako bi se dodatno izbjegla nepotrebna ambalaža i znatno smanjila količina ambalaže koju stavlja na tržište, razvili resursno učinkovitija, kružna i klimatski prihvatljiva rješenja u pogledu ambalaže, kao što su usklađeni oblici ambalaže i ponovno upotrebljiva i punjiva ambalaža, te olakšala upotreba ponovno upotrebljive transportne ambalaže. Također potiče inicijative kao što su Savez za kružno gospodarstvo u području plastike i Europski pakt za plastiku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 01:43