Ljetno vrijeme moglo bi se produljiti na šest mjeseci u godini do kraja ovog stoljeća ako se ne promjeni trend klimatskih promjena, pokazala je studija koju prenosi CNN. Proteklih 60 godina ljeto se diljem svijeta u prosjeku produljilo za 17 dana.

Pritom velike razlike pokazuje mediteranska regija u kojoj se ljeto produljivalo za osam dana svakih deset godina od pedesetih naovamo. I u drugim dijelovima sjeverne hemisfere je zabilježeno dulje trajanje ljeta. Ne zvuči na prvu kao puno, ali s vremenom te promjene postaju sve primjetnije i vuku značajne nove promjene.

"Ljeta postaju dulja i toplija, a zime kraće i toplije zbog globalnog zagrijavanja, komentirao je Yuping Guan, vodeći autor studije. Ove promjene, koje na prvu mnogima zvuče dobro, mogle bi imati značajan utjecaj na zdravlje, okoliš i poljoprivredu, dodao je on. Naime, to bi značilo da bi se trajanje toplinskih valova produljilo, bolesti koje prenose komarci bi postale raširenije, sezone alergija na pelud oštrije, a doba povoljno za poljoprivredu dulje.

Više temperature diljem planete traju dulje i to utječe na ostala godišnja doba. Godina hladnija od prosjeka posljednji se put dogodila krajem sedamdesetih odnosno prije 40 godina. "Ne promjeni li se išta, do kraja stoljeća bi ljeto počinjalo mjesec dana ranije nego 2011. godine, a jesen i zima oko pola mjeseca kasnije što znači da bi 2100. godine ljeto trajalo gotovo šest mjeseci, a zima samo dva mjeseca", navodi se u studiji.

Ako bi proljeće počinjalo mjesec dana ranije, znači da bi proljetne temperature probudile usjeve mjesec dana ranije, no klimatske promjene istodobno znače i promjenjivost u temperaturi što bi potencijalno dovodilo do katastrofalnih gubitaka usjeva ako bi se događali drastičniji padovi u temperaturi nakon početka rasta kultura.

"U slučaju monsunskih krajeva to bi značilo da se mijenja vrijeme kada traju monsunske kiše, a te promjene potencijalno ne bi išle na ruku rastu biljaka. Moglo bi doći od ograničenja vezano za vrste usjeva koje se mogu uzgajati, a takvo vrijeme moglo bi potaknuti rast invazivnih vrsta i korova, ili povećati potrebu za navodnjavanjem", navodi američka Agencija za zaštitu okoliša.

"Promjene u svijetu biljaka mogle bi voditi do promjena u vrstama životinjskog svijeta. Osim toga dulje trajanje visokih temperatura povećava vjerojatnost od neželjenih događaja poput toplinskih udara i požara", izjavio je za CNN Congwen Zhu, istraživač na Kineskoj akademiji meteoroloških znanosti, koji nije povezan sa spomenutom studijom. A vrućina i požari su primjerice u SAD-u ubojitiji nego poplave i uragani. Komarci bi lakše i češće mogli širiti viruse poput virusa dengu.