Globalno zatopljenje utječe na miješanje oceanskih voda i ugrožava njihovu "ulogu termostata" koji regulira svjetsku klimu i morske ekosustave, navodi se u studiju objavljenoj u časopisu Nature.

Globalno zagrijavanje, topljenje ledenjaka i poremećaji u padalinama tvore na površini oceana sloj nižeg saliniteta, ističu autori, znanstvenici iz francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS), sa Sveučilišta Sorbonne te Francuskog instituta za istraživanje i eksploataciju mora (IFREMER).

Taj se sloj razdvaja od oceanskih dubina poput ulja na vodi i to razdvajanje ograničava miješanje oceanskih voda pri čemu se vode iz morskih dubina u kojima ima kisika i hranjivih tvari uzdižu prema površini i apsorbiraju CO2, jedan od plinova s učinkom staklenika i uzročnik globalnog zatopljenja prije nego što ga povuku u dubine.

Ta pojava dovodi u pitanje "buduću sposobnost oceana da igra svoju ulogu globalnog termostata" klime, upozoravaju znanstvenici.

Osim toga, klimatske promjene izazivaju sve snažnije vjetrove zbog čega dolazi do zadebljanja površinskog sloja mora, a posljedica te pojave je slabiji prodor svjetlosti u dubine, a što je lođe za morsku bioraznolikost.

Studija je provedena na bazi mjerenja temperature i saliniteta voda u razdoblju do 1970. do 2018., posebno ljeti i dokazuje da se ta "stabilizacija" oceana odvija "ritmom šest puta većim njego što su predviđale prethodne procjene".

Nije riječ "o manjim promjenama", kaže voditelj studije Jean-Baptiste Sallée iz CNRS-a i upozorava da je na djelu "temeljna promjena u oceanskoj strukturi, daleko izraženija nego što smo dosad mislili".

Stručnjaci odavna upozoravaju da globalno zatopljenje utječe na ulogu oceana kao regulatora. Oceani, prema riječima klimatologa iz UN-ova IPCC-a (Međuvladina skupina za klimatske promjene) apsorbiraju oko četvrtine CO2 i više od 90 posto globalnog zatopljenja.

Porast temperature oceana utječe i na pojave ekstremnih meteoroloških pojava tako što jačaju intenzitet tropskih ciklona.

Konačno, porast temperature mora utječe i na ekosustave. Studija koju je 2019. objavila Američka akademija znanosti predviđa da bi 20 posto živog svijeta (u smislu mase) moglo nestati do kraja stoljeća kao posljedica globalnog zagrijavanja.