Grad Trogir potpisao je četverogodišnji Akcijski plan smanjenja plastičnog onečišćenja, izvijestili su u srijedu iz trogirske gradske uprave.

Radi se o inicijativi „Plastic Smart Cities“ potekloj od Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, u suradnji s WWF Mediterranean, a u koju se Trogir, naveli su, uključio još prošle godine kao drugi grad u Hrvatskoj iza Dubrovnika, u potpunosti izbacivši jednokratnu plastiku iz Gradske uprave i svih gradskih ustanova.

Potpisivanje ovog Akcijskog plana, kako je istaknuto, korak je dalje, a on predviđa niz projektnih aktivnosti kojima je cilj doprinijeti smanjenju plastičnog otiska u različitim segmentima društvenog života i lokalne zajednice te potaknuti upotrebu alternativnih rješenja za otpadnu plastiku.

Zelena tranzicija

Inače, Trogir je u 'zelenu' tranziciju već ozbiljno zakoračio. Osim sanacije deponija, iz Gradske uprave podsjećaju na otvaranje reciklažnog dvorišta, projekt odvajanja otpada na kućnom pragu koji ide u realizaciju, energetsku obnovu vrtića Maslina i Maslačak, skorog postavljanja solara na dvoranu i Mosorov dom, izgradnju kanalizacijske mreže.

- Ovo je još jedan korak u našoj zelenoj transformaciji. Ponosan sam što se opet među prvima u Hrvatskoj uključujemo u ovako pozitivne prakse. Pozivam i ostale gradove da nam se pridruže jer na tome zajedno moramo raditi. Nakon izgradnje našeg reciklažnog dvorišta deset puta se povećalo odvajanje otpada. Treba ljudima omogućiti sustav odvojenog prikupljanja otpada i mislim kako svijest o potrebi zaštite okoliša, pogotovo kod mlađih sugrađana, raste. Starije moramo dodatno senzibilizirati i svi zajedno moramo raditi na zelenijem i održivijem gradu i zajednici, što zbog nas samih što zbog kvalitete turističke ponude - izjavio je gradonačelnik Ante Bilić.

Priopćeno je i kako su ovim Akcijskim planom raspisane mjere kojima Trogir sprječava dotok plastike u prirodu kroz sljedeće četiri godine. Neki od osnovnih ciljeva su smanjiti udio plastike u miješanom komunalnom otpadu za 10 posto na razini grada, odnosno 30 posto na razini pilot projekta u Planom prikupljanjem plastike „od vrata do vrata“ od samih korisnika.

Bez jednokratne plastike

Uz zabrane korištenja jednokratne plastike u Gradu Trogiru i gradskim ustanovama, predviđa se i zabrana korištenja jednokratne plastike na javnim događanjima. Dva pilot projekta tih javnih događanja bez plastike bit će u rujnu i prosincu na trogirskom Adventu.

Istakli su i kako će važan dionik u ovom projektu biti trogirsko komunalno društvo Trogir Holding.

Podsjetimo kako je Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Split 1. siječnja 2020. u suradnji s WWF Mediterranean započela provedbu projekta Plastic Smart Cities Croatia čiji je cilj smanjenje plastičnog otpada u moru. Dio je to globalne inicijative WWF-a Plastic Smart Cities. Od 2018. inicijativa podržava gradove i obalna središta u nastojanjima da smanje zagađenje plastikom, a cilj je postići da do 2030. nema plastičnog otpada u prirodi.

Kako smo već pisali, poziv za sudjelovanjem u projektu upućen je na adrese ukupno 82 priobalne općine i grada iz četiri dalmatinske županije, a čak 16 općina i gradova je izrazilo interes za suradnjom, od čega je 11 općina i gradova pristupilo i drugom koraku, odnosno detaljnom ispunjavanju upitnika o gospodarenju otpadom.

No, u tom trenutku bilo je moguće odabrati samo jednog partnera te je temeljem detaljne analize, za partnera u projektu Plastic Smart Cities Croatia odabran Dubrovnik.

Strategija EK

Potom se projektu pridružio i Grad Trogir nastavljajući s donošenjem i provođenjem okolišno odgovornih mjera.
Grad Trogir je još tijekom 2019. godine donio Odluku o ukidanju korištenja jednokratne plastike u zgradama gradske uprave te su potpuno iz upotrebe izbačene plastične boce za vodu i plastične čaše korištene prilikom sastanaka i zamijenjene su staklom, koje se potom vraća na ponovnu upotrebu.

Kako bi se smanjila količina plastičnog otpada, Europska komisija je u siječnju 2018. predložila strategiju za plastiku koju je Europski parlament usvojio u rujnu 2018.

U Europi svake godine, kako je navedeno na portalu EP-a, nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja, a dio se izvozi u strane zemlje. Ostatak završi u odlagalištima, spalionicama ili kao otpad u okolišu čime se zagađuju šume, plaže, rijeke i mora. Plastika čini 85 posto otpada na plažama u svijetu.

Europski parlament traži da plastična ambalaža bude prikladna za recikliranje na tržištu EU-a do 2030., reciklažu minimalnih količina određenih plastičnih proizvoda te uspostavljanje standarda reciklaže.

Plastika je jedno od sedam ključnih područja za postizanje kružnog gospodarstva u EU-u do 2050. godine.