Znanstvenici su dugo upozoravali kako će nam klimatske promjene doći na naplatu dok pijemo prvu jutarnju kavu, a nedavni skok globalnih cijena zrna kave mogao bi biti prvi znak da se to upravo događa.

Nakon što je u srpnju znatno zahladilo u velikoj brazilskoj regiji koja proizvodi kavu arabicu i kada je nestala trećina usjeva, predviđa se da će globalne cijene kave ove godine, prema IBISWorld-u, skočiti na 4,44 dolara po kilogramu.

Tom Baker, osnivač pržionice Black Roasters and Distillers iz Sydneya, primijetio je skok cijene kad je stigla prva ovogodišnja pošiljka.

“Osjećao sam neopisiv očaj. Svi naši troškovi su porasli. Troškovi stakla, kave, papira, troškovi naljepnica...“, kazao je Baker. Svake godine njegovo poduzeće uvozi između 150 i 200 tona zrna kave, koja se zatim prže i destiliraju u niz likera od kave. Zbog poremećaja u lancu opskrbe uzrokovanih pandemijom Covida, cijena jednog kontejnera za prijevoz skočila je s 3.300 USD na 10.000 USD.

Suzy Oo, viša industrijska analitičarka za IBISWorld, rekla je da su troškovi prijevoza ponajviše doprinijeli tome da cijena zrna kave postane najveća od 2014.

Oo predviđa da će cijene pasti u narednim mjesecima, ponajprije zbog žestoke konkurencije između vlasnika kafića. No, drugi faktor koji treba uzeti u obzir su nenadane klimatske promjene, koje bi mogle cijene kave dovesti na takve razine da niti prisutnost konkurencije na tržištu neće moći biti više faktor pri regulaciji cijena.

Podsjetimo, farmeri u brazilskim regijama gdje se proizvode najveće svjetske količine kave posljednjih su se godina borili s nizom suša, a iako su mrazovi uobičajeni u srpnju i kolovozu, posljednji događaji, poput ekstremno niskih temperatura za to podneblje i snijeg, iznenadili su tamošnje proizvođače. Razlog tome je neviđena antarktička fronta koja je dovela pada snijega na brdima u regiji Cerrado Mineiro, u brazilskoj saveznoj državi Minas Gerais. Slični mrazovi pogodili su poljoprivrednike u državi Paraná prije 40 godina, prisilivši mnoge da traže stabilnije uvjete bliže ekvatoru u Minas Geraisu, zbog čega su nedavni događaji bili šok jer se to područje smatralo sigurnim.

Sve veća nestabilnost i učestalost ekstremnih vremenskih događaja u Brazilu pripisuju se klimatskim promjenama.

Sada se farmeri brinu kako će povišene temperature smanjiti i vlažnost i oborine, što će dovesti do produženih razdoblja suše. Prema nekim izračunima, Brazil od 2010. nije imao kišnu sezonu.

Kako bi se zaštitil od mogućih vremenskih nepogoda, ali i dodatno osnažili poljoprivredu, zajednička politika Europske unije u procesu je reforme kojom se nastoji potaknuti održiva proizvodnja te stvoriti preduvjeti za bolju reakciju sektora na sadašnje i buduće izazove.Europski parlament, među ostalim, smatra kako bi najmanje 30 % sredstava za izravna plaćanja trebalo biti namijenjeno ekološkim programima. Zastupnici se zalažu i za postupno smanjenje isplata velikim gospodarstvima, za potpore malim proizvođačima i mladim poljoprivrednicima, te predlažu osnivanje savjetodavnih službi za poljoprivredna gospodarstva u svim državama članicama.