Više od 30 godina obitelj Morettino pokušavala je proizvesti vlastitu kavu na malom komadu zemlje na Siciliji. I 30 godina nisu uspjeli. No prošlog je proljeća 66 sadnica proizvelo oko 30 kg kave. Takav razvoj situacije mogao bi talijanski otok mogao pretvoriti u najsjeverniju plantažu kave na svijetu.

Stručnjaci kažu kako klimatska situacija nezaustavljivo tropizira mediteransku poljoprivredu na Siciliji, gdje je u kolovozu nadzorna stanica u jugoistočnom talijanskom gradu Sirakuzi izmjerila temperaturu od 48,8 ° C, najvišu ikada zabilježenu u Europi. No za Andreu Morettino, čija je obitelj već stoljeće u poslu s kavom, to je ostvarenje sna.

“U 90 -ima, nakon mnogih putovanja po svijetu, moj je otac odlučio pokušati posaditi neke biljke kave u naš mali vrt na periferiji Palerma, na 350 metara nadmorske visine. Obično plantaže kave rastu oko 1500 metara nadmorske visine. U početku je to bio jednostavan eksperiment, ali nakon stotina pokušaja počeli smo primjećivati ​​da broj zrna kave raste, sve do prošlog proljeća kada nam je obilna berba omogućila da ih preradimo, osušimo i prepečemo ”, rekao je Morettino.

Uzgajivači kave Morretino

Obiteljski album Morretino

Ono što je najčudnije jest što su biljke rasle na otvorenom, bez pomoći staklenika ili pesticida. Dakle, potpuno organski.

U domovini espressa i cappuccina uzgoj kave oduvijek je bila opsesija zannstvenika i poljoprivrednika. Još početkom 1900 -ih skupina agronoma iz botaničkog vrta Palerma, istraživačkog instituta Sveučilišta u Palermu, pokušala je uzgojiti kavu. San im je nestao u zimu 1912. kada su, zbog posebno niskih temperatura te godine, biljke umrle.

"Jasno je da su klimatski slučajevi i posljedični porast temperatura odigrali odlučujuću ulogu u procvatu biljaka kave na Siciliji", rekao je Adriano Cafiso, koji je posljednjih 15 godina putovao po plantažama u Južnoj Americi i Africi. Sada surađuje s Morettinom.

“Problem uzgoja kave na Siciliji nije vrućina nego hladnoća. Iz tog razloga već radimo na nizu plastenika. Ideja je da će se takozvane kćeri ili unuke ovih biljaka moći postupno prilagoditi sicilijanskoj klimi do te mjere da će čak moći cvjetati na otvorenom, kao što se već dogodilo na plantaži u Palermu”, elaborirao je Cafiso.

Trebat će proći godine i godine prije nego što dođe do mogućnosti masovne proizvodnje, ali Morettino je odlučan u namjeri da na otoku stvori nove plantaže kave.

Sicilija je stoljećima bila jedan od glavnih proizvođača naranči i limuna, koje su prvi put posadili arapski osvajači početkom devetog stoljeća. Ipak, posljednjih godina proizvodnja agruma dramatično je opala: zemljište koje se koristi za naranče smanjilo se za 31% u posljednjih 15 godina, a ono za limune palo je gotovo za pola jer sve toplija i suha ljeta znače da biljke ne mogu apsorbirati dovoljno vode . Podaci koje je prikupila Zvjezdarnica za Balkan i Kavkaz pokazuju da je prosječni porast temperature na otoku u posljednjih 50 godina iznosio gotovo 2C, popevši se na 3,4C u Messini na sjeveroistočnoj obali.

Znanstvenici kažu da bi izvanredna klimatska situacija mogla izbrisati tradicionalne poljoprivredne usjeve s Mediterana, a proizvođače prinuditi na tropske alternative. U posljednje tri godine proizvodnja avokada, manga i papaje udvostručila se na Siciliji, dok su u botaničkom vrtu Palerma istraživači prvi put registrirali cvjetanje velvičije porijeklom iz južne afričke pustinje Namib.

Poljoprivreda EU-a odgovorna je za oko 10 posto emisija stakleničkih plinova. Reforma treba dovesti do ekološki prihvatljivije, pravednije i transparentnije poljoprivredne politike EU-a, rekli su zastupnici nakon postizanja dogovora s Vijećem. Parlament želi povezati Zajedničku poljoprivrednu politiku s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama uz povećanje potpore mladim poljoprivrednicima te malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima. Parlament glasa o konačnom dogovoru 2021. godine, a on stupa na snagu 2023.

Poljoprivredna politika povezana je s Europskim zelenim planom i Strategijom „od polja do stola” Europske komisije, čiji je cilj zaštita okoliša i osiguravanje zdrave hrane za sve, uz istodobno očuvanje prihvatljivog životnog standarda poljoprivrednika.