Program EU za zdravlje, izvješće o uvođenju naknade za udio ugljika u uvoznim proizvodima te sustav kontrole u području ribarstva samo su neke od tema kojima će se Europski parlament baviti na predstojećoj plenarnoj sjednici od 8. do 11. ožujka. Upravo njih, ali i drugih tema poput cjepiva dotakle su se, u ovotjednoj najavnoj online konferenciji povodom predstojeće sjednice Parlamenta, hrvatske europarlamentarke Sunčana Glavak (HDZ, EPP), Romana Jerković (SDP, S&D) i Ruža Tomašić (HKS, EKR).

Što se tiče programa EU za zdravlje, riječ je o programu vrijednom 5,1 milijardi eura. On, objašnjava Jerković, predstavlja "novu viziju zdravije EU".

"Ovo je povijesni program koji je došao kao odgovor na pandemiju i kao odgovor na velike posljedice koja je pandemija ostavila na zdravstvene djelatnike, pacijente, na zdravstvene sustave diljem Europe. Koronakriza je pokazala da Europa treba dati veći prioritet zdravlju, da mora imati bolju koordinaciju među državama članicama tijekom zdravstvenih kriza, da nam trebaju veći kapaciteti na razini EU za borbu protiv zdravstvenih kriza i pripremu na njih, da mora imati zdravstvene sustave koji su sposobni pružiti najsuvremeniju skrb što znači i veća ulaganja u njih", objašnjava. Jerković je objasnila kako će se njime osigurati financijska sredstva za države članice, kako za zdravstvene sustave tako i za nevladine udruge.

To je, dodaje, od iznimne važnosti za Hrvatsku čiji se zdravstveni sustav već godinama nalazi u strukturalnim, kadrovskim i financijskim poteškoćama.

"Zamislimo samo koliko bismo se lakše nosili s posljedicama pandemije da imamo, primjerice, imunološki zavod koji smo nažalost malo po malo sistemski uništavali umjesto da smo ga jačali, svjesni da su pandemije naša realnost, a nažalost čak i budućnost. Uz klimatske promjene s kojima se suočavamo, s otapanjem permafrosta odnosno vječnog leda, to je nešto što moramo očekivati", govori.

Sam program, objašnjava, ima tri velika, glavna cilja.

Prvi je zaštititi građane EU od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju i jačanje kapaciteta za upravljanje krizama. Drugi je poboljšati dostupnost i pristupačnost lijekova i medicinske opreme. EU je, dodaje pritom Jerković, postala ovisna o proizvodnji lijekova i medicinske opreme u trećim zemljama i to je sada prepoznato. Na tom području ona očekuje velike promjene i iskorake, no to se neće dogoditi preko noći, upozorava. Treći je cilj, nastavlja, jačanje zdravstvenog sustava i ljudskog potencijala u zdravstvu te poboljšanje dostupnosti zdravstvene skrbi, odnosno povećanje otpornosti zdravstvenog sustava na buduće krize. Osim ova tri glavna, program obuhvaća i niz specifičnih ciljeva, primjerice smanjenje nejednakosti u pogledu zdravstvenog statusa odnosno skrbi, zatim promicanje zdravlja i prevenciju bolesti. Velik fokus bit će se i na rješavanju problema visoke pojavnosti raka u Europi.

"U Europskom parlamentu smo osnovali pododbor za borbu protiv raka i on je zapravo odraz naše kolektivne svijesti da se moramo zajedničkim snagama boriti da se ne ostvare predviđanja da će do 2030. godine rak u Europi biti vodeći uzročnik smrti", navela je, nabrajajući među ciljevima i doprinos suzbijanju negativnih učinka klimatskih promjena i uništavanja okoliša na ljudsko zdravlje te razvoj i upotrebu digitalnih inovacija, odnosno digitalnu transformaciju zdravstvenih sustava.

Jerković se dotakla i uspostave mehanizma EU za graničnu prilagodbu emisija ugljika, odnosno izvješća na tu temu koje će se također naći na dnevnom redu Parlamenta. Taj je mehanizam, navodi, povezan sa Zelenim planom, koji predviđa transformaciju Europe u klimatski neutralan kontinent, te je jedna od mjera koja će pomoći u ostvarenju njegovih ciljeva.

"Cilj je spriječiti tzv. istjecanje ugljika. Radi se o riziku da bi tvrtke mogle preseliti svoju proizvodnju izvan Europe zbog politike smanjenja emisije. Na primjer, tvrtka iz Hrvatske, a koju obvezuje međunarodni sustav za trgovanje emisijama stakleničkih plinova, može odlučiti preseliti proizvodnju izvan EU, primjerice u BIH kako bi izbjegla troškove ugljika ako su oni previsoki. Dakle, izmještanje proizvodnje iz EU u druge zemlje s manjim klimatskim ambicijama predstavlja veliki rizik u postizanju cilja klimatske neutralnosti. Industrija je odgovorna za 15 posto stakleničkih emisija u EU i predstavlja važan dio cjelovitog napora ka postizanju klimatske neutralnosti", izjavila je.

No, pritom je pojasnila kako spomenuto izvješće nije imalo ambiciju u detalje pokazati kako bi taj mehanizam trebao izgledati. Ono, tvrdi, predstavlja okvir onoga što Parlament očekuje od Komisije kada ona bude u lipnju predstavljala svoj klimatski paket.

"Mehanizam ima za cilj potaknuti europsku industriju i trgovinske partnere EU da dekarboniziraju svoje industrije, a ne da ih sele negdje drugdje. Na taj način će se podržati klimatske politike EU, a i globalne klimatske politike pri postizanju neutralnosti stakleničkih plinova", istaknula je i ponovno se osvrnula na Hrvatsku.

"Pred Hrvatskom su ogromne mogućnosti, ali stalno ističem, one ovise o nama. Hrvatska bi u narednom periodu, koristeći sredstva iz Mehanizama za otpornost i oporavak trebala raditi na reindustrijalizaciji gospodarstva kroz ulaganja i investicije u nove inovativne tehnologije i time bi se stvorile pretpostavke za prelazak na industriju 4.0, odnosno četvrtku industrijsku revoluciju gdje govorimo o globalnom konceptu digitalne transformacije industrije, novom industrijskom dobu koje transformira tradicionalne proizvodne procese i načine rada", kaže.

Tomašić se pak dotakla događaja vezanih uz sektor ribarstva, odnosno novih pravila u kontekstu upravljanja ribarskim aktivnostima.

"Znamo da uspješna provedba zajedničkih ribarstvene politike ovisi o jednostavnom, djelotvornom i suvremenom sustavu kontrole. Imali smo odbor za ribarstvo 5. veljače koji je usvojio izmjenu uredbe o kontroli ribarstva, a sljedeći tjedan na plenarnoj sjednici se glasa o toj uredbi. Usvojen je amandman koji sam predložila i kojim se protivim uvođenju obveznog sustava videonadzora. Komisija predlaže da su države članice dužne osigurati djelotvornu kontrolu obveze iskrcavanja. U tu svrhu određeni minimalni postotak ribarskih plovila koja love vrste koje podliježu odredbi iskrcavanja mora biti opremljen sustavnim videonadzorom za kontrolirano snimanje i pohranu podataka. Ja sam predložila da minimalni postotak ribarskih plovila koje love vrste koje podliježu obvezi iskrcavanja ne mora, nego može biti opremljen sustavima videonadzora, na dobrotvornoj osnovi. Obvezno uvođenje sustava videonadzora predstavljalo bi pitanje narušavanja privatnosti ribara. Dakle, mi nemamo kamere ni u agrobiznisu, nema kamera da vide koliko proizvode, koliko prodaju ili koliko prodaju na crno te mislim da nije fer da to vrijedi samo za ribare", objasnila je Tomašić.

Dodala je kako je odbor za ribarstvo 20. veljače usvojio i privremeni sporazum postignut između EP i Vijeća o tome kako će države članice moći trošiti sredstva namijenjena ribarstvu i akvakulturi za razdolje od 2021. do 2027. godine.

"U slučaju privremene obustave ribolova ribarima se može odobriti naknada za razdoblje od najviše 12 mjeseci po plovilu ili po ribaru tijekom programskog razdoblja. Europska komisija je predložila maksimalno šest mjeseci kako je bilo i u prethodnom razdoblju, no nakon dugotrajnih pregovora uspjela sam se izboriti za 12 mjeseci, odnosno za dvostruko povećanje. To će opet sada biti na glasanju. Sektor ribarstva treba podršku više nego ikada prije za suočavanje sa sadašnjim i budućim izazovima poput covida i provedbu ambicioznih politika kao što je Zeleni plan", dodala je te istaknula da se, kada se priča o Zelenom planu, ne govori o tome koliko će to koštati i odakle novac za to.

Europski parlament na plenarnoj će sjednici raspravljati i o medijskim slobodama, odnosno pritiscima na medije u Mađarskoj, Poljskoj i Sloveniji.

"Nećemo donijeti nekakav konačni dokument, već ćemo samo o tome raspravljati i vidjeti kakvi će biti zaključci. Moramo sagledati što se zapravo događa u tim zemljama", naglasila je pak Glavak na tu temu te se dotakla i cjepiva. Tvrdi kako je državama članicama EU i europskog gospodarskog prostora dosad isporučeno gotovo 48 milijuna doza cjepiva, od kojih je iskorišteno 34,6 milijuna. U Hrvatskoj je, tvrdi, cijepljeno pet posto punoljetnog stanovništva, s barem jednom dozom cjepiva.

Isto tako, Europska agencija za lijekove je jučer, u četvrtak, dobila zahtjev za evaluaciju ruskog cjepiva. Podsjetila je i na činjenicu da je Italija, temeljem Mehanizma transparentnosti i autorizacije, zabranila pošiljku cjepiva u Australiju jer proizvođač nije ispunio obveze iz ugovora s EU.

Na pitanje cjepiva se nadovezala i Jerković, dodavši kako nedavna rasprava s direktorima farmaceutskih kompanija nije iznjedrila jamstva da bi se nešto moglo promijeniti. Svatko od njih brani svoje interese, tvrdi, a ukazivali su i na sporost Europske agencije za lijekove.

No, Jerković tvrdi da je najviše brine kontekst Hrvatske jer je Hrvatska, govori, "apsolutno podbacila u cijepljenju građanstva.

"Polako i sigurno to prestaje biti isključiva odgovornost EU. Hrvatska vlada je podbacila, a turistička sezona nam je na pomolu. Ako se premijer i ministar Beroš ne probude uskoro bojim se da će turistička sezona, kao vrlo važan segment hrvatskog gospodarstva s kojim su povezane brojne egzistencije, stvarno ozbiljno biti dovedena u pitanje", rekla je, dok joj je Glavak kontrirala "da Hrvatska ne može izmisliti cjepivo ako ga nema cijela EU". Odgovornost leži na nekorektnim proizvođačima, rekla je Glavak.

Što se tiče reforme zajedničke poljoprivredne politike, Tomašić je ustvrdila kako je trijalog u tijeku i kako se nada da će on biti završen do njezina odlaska u mirovinu u srpnju. No, trijalog se vuče, dodaje, došlo je i do svađa.

"Najviše problema je bilo oko "Od polja do stola". Imamo dosta različitih stavova što se tiče Vijeća, Komisije i Parlamenta, tako da nastavljamo sljedeći tjedan", najavila je Tomašić koja je uvjerena da bi "hrvatski znanstvenici već imali hrvatsko cjepivo da nismo uništili imunološki".

Što se tiče ostalih tema, na dnevnom redu će se naći i program InvestEU vrijedan do 400 milijardi eura, a koji podrazumijeva investicije za održivi gospodarski rast, zatim rasprava o inicijativi prema kojom bi kompanije preuzele odgovornost kad je riječ o zaštiti ljudskih prava i prirode te rasprava o geoblokiranju.

Prvog dana plenarne sjednice obilježit će se Međunarodni dan žena, značajan pomak će biti napravljen i po pitanju Konferencije o budućnosti Europe, dvogodišnje konferencije koja bi, objašnjava Glavak, trebala imati oblik foruma i aktivnog dijaloga s građanima.

"Glavna zadaća Konferencije bit će reformirati Uniju nakon Brexita i pandemije i približiti je stvarnim potrebama njezinih građana. Tu, naravno, neće izostati ni borba protiv klimatskih promjena", navela je.