Pandemija koronavirusa, koji je dosad odnio živote preko 2,4 milijuna ljudi diljem svijeta, u posljednjih godinu dana zasjenila je borbu protiv klimatskih promjena, po mnogima najvećeg globalnog New Articleproblema današnjice.

Svim hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu poslali smo tri pitanja o klimatskim promjenama i njihovom osobnom angažmanu. Danas objavljujemo odgovore SDP-ove Romane Jerković, članice Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu.

Hoće li 2021. godina biti presudna u borbi s klimatskim promjenama?

- Vremena za ozbiljno i odgovorno djelovanje je sve manje jer su klimatske promjene već tu. U tom smislu, 2021. pa i svaka naredna godina podjednako je važna kada govorimo o klimatskim promjenama. Ključno je da krenemo ozbiljno raditi na mitigaciji, odnosno suzbijanju klimatskih promjena, i to drastičnim rezanjem emisija stakleničkih plinova u mnogim sektorima, posebice energetici, industriji, prometu, poljoprivredi, građevinskoj industriji, ali i svim ostalim industrijama koje se temelje na masovnoj proizvodnji i konzumaciji proizvoda sa sve kraćim životnim vijekom trajanja. To se posebice odnosi na kemijsku industriju plastike te tekstilnu industriju. Ono o čemu također moramo voditi daleko više računa je i adaptacija, odnosno prilagodba klimatskim promjenama jer bi bilo vrlo neodgovorno prepustiti se nadi da će mitigacija donijeti brze rezultate. To je, naime, jedan dugotrajan proces kojega smo, kao turistička zemlja, trebali početi planski provoditi još puno ranije. I ovu zadnju krizu, pandemiju covida-19, možemo smatrati svojevrsnom posljedicom klimatskih promjena jer se zbog uništavanja staništa divljih životinja olakšava prijenos virusa sa životinja na ljude. Stoga je jačanje otpornosti društva na različite krize povezane s klimatskim promjenama od presudne važnosti.

Uzgoj i konzumacija mesa jedan su od generatora emisije stakleničkih plinova. Mnogi ekološki osviješteni ljudi prakticiraju jedan dan bez mesa u tjednu. Jeste li se i vi odlučili za to?

- Prekomjerna konzumacija mesa i mesoprerađivačkih proizvoda je veliki problem suvremenog društva, a globalizacija takve životne navike velikom brzinom širi po cijeloj planeti. To nije samo okolišni problem zbog klimatskih promjena i degradacije prirode, već je i veliki zdravstveni problem što me kao liječnicu posebno brine. U prehrani nastojim jesti nutricionistički uravnoteženo, pazim na omjere proteina, ugljikohidrata, vlakana, vitamina i minerala i ne konzumiram meso i mesoprerađivačke proizvode svaki dan.

Koji je vaš osobni doprinos borbi protiv klimatskih promjena?

- Sve poslovne sastanke koje mogu organizirati online, a ne kontaktno, odrađujem na taj način. Drastično sam smanjila količinu putovanja. Koristim okolišu prihvatljive metode javnog prijevoza, odnosno željeznicu, uvijek kada je to moguće. Vodim računa o uštedi energije, vode i hrane, izbjegavam prekomjerno ambalažirane proizvode i kada mogu, kupujem proizvode koji su napravljeni od recikliranih materijala. Na dnevnoj bazi nastojim razvrstavati otpad.