Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) povodom Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj (22. svibnja) i Međunarodnog dana bioraznolikosti (22. svibnja) organiziralo je studijsko putovanje za novinare koji se u svom radu bave temama vezanim uz zaštitu prirode.

Putovanje je organizirano u sklopu projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000”, a novinari su posjetili „Međimursku prirodu“, Javnu ustanovu za zaštitu prirode Međimurske županije, upoznali vrijednosti područja kojima oni upravljaju te obišli centar za posjetitelje „Med dvemivodami“ u Križovcu, Svetomartinsku Muru te „Matulov grunt“ u Frkanovcu.

Uz posjet tim lokacijama, edukativne prezentacije i stručno vodstvo lokalnih djelatnika, predstavnici MINGOR-a, Uprave za zaštitu prirode te Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pružili su sudionicima detaljne informacije o zaštiti prirode i očuvanju bioraznolikosti u Hrvatskoj, europskim smjernicama i primjerima dobre prakse te ekološkoj mreži Natura 2000, njenoj svrsi i doprinosu očuvanju prirode, kao i planiranim te provedenim projektnim aktivnostima vezanim uz upravljanje mrežom.

Projekt „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ najambiciozniji je i najveći projekt osnaživanja sustava zaštite prirode koji se trenutno provodi u Hrvatskoj. Vrijednost ovog projekta iznosi 186.497.150 kuna, a Europska unija sufinancira ga s 85 % sredstava u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Kako su pojasnili u resornom ministarstvu, osnovni cilj projekta je razvoj sveobuhvatnog okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 kroz izradu planova upravljanja područjima, praćenje učinkovitosti uspostavljenih mjera očuvanja u ekosustavima kopnenih voda, izradu plana financiranja te jačanje individualnih i organizacijskih kapaciteta za učinkovito upravljanje. Projekt se provodi od 2017. godine i završava sljedeće godine, kada se očekuje da će barem 40 % ekološke mreže biti pokriveno planskim dokumentima.

Navedene aktivnosti pratit će intenzivna komunikacija o važnosti zaštite prirode i ulozi ekološke mreže, pa je jedan od ciljeva ovog studijskog putovanja bio osigurati što kvalitetniji dijalog medija i korisnika projekta kako bi se omogućilo bolje razumijevanješire javnosti o materiji, kao i o aktivnostima koje se provode u cilju zaštite prirode.

S raznolikim reljefom, klimom i geološkom podlogom, Hrvatska je bioraznolikošću jedna od najbogatijih europskih zemalja, stoga je i ekološka mreža Natura 2000 u Hrvatskoj, s obzirom na ukupni teritorij, među najvećima u EU. Ova mreža u Hrvatskoj obuhvaća 25.956 km² i pokriva 36,8 % kopnenog teritorija te 9,3% mora, a sastoji se od 745 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove te 38 područja očuvanja značajnih za ptice.

Organizirano studijsko putovanje za novinare ujedno je obilježilo početak održavanja tjedna zaštite prirode kada sve javne ustanove u RH i nadležno ministarstvo obilježavaju važne datume – Međunarodni dan pčela (20. svibnja), Europski Natura dan (21. svibnja), Međunarodni dan bioraznolikosti (22. svibnjaj), Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj (22. svibnaj) i Europski tjedan parkova (24. svibnja).

Ekološka mreža Natura 2000 trenutačno je najveća mreža zaštićenih područja na svijetu i temelj sustava zaštite prirode u Europskoj uniji. Sastavljena je od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Prostire se na približno 1.215.000 km² svih 27 država članica, odnosno na 18,5 % kopna i gotovo 9 % mora EU.

Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. Natura 2000 temelji se na EU direktivama (Direktiva o pticama i Direktiva o staništima), područja se biraju znanstvenim mjerilima, a kod upravljanja tim područjima u obzir se uzima i interes i dobrobit ljudi koji u njima žive.

Natura 2000 podržava načelo održivog razvoja i cilj joj nije zaustaviti sveukupne razvojne aktivnosti, nego postaviti mjerila prema kojima će se one moći odvijati, a da se pritom očuva bioraznolikost Hrvatske.

Spomenimo kako u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, Parlament podsjeća na obvezu da se spriječi pogoršanje trendova očuvanja i stanja svih zaštićenih staništa i vrsta do 2030. te da se osigura da na razini država članica barem 30 posto vrsta i staništa koja trenutno nemaju povoljan status bude u toj kategoriji ili pokazuje snažan pozitivan trend.