Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore (HGK) predsjedavat će u 2021. godini novoosnovanom Radnom skupinom za bioplin. Odmah po osnivanju održan je i inicijalni sastanak te radne skupine, a glavni cilj bio je, kako su izvijestili iz HGK, utvrditi prioritetne aktivnosti kojima će se iskoristiti svi benefiti koje bioplin nudi, a koje su do sada bile fokusirane samo na proizvodnju električne energije.

- Dekarbonizacija energetskog sektora, ulaganje u nove i inovativne tehnologije, 14 posto udjela OIE u sektoru prometa do 2030., postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine – to su samo neki od ciljeva koje trebamo ostvariti u području energetike, prometa, klime, industrije i zaštite okoliša. Važnu ulogu u toj zelenoj transformaciji imat će i bioplin, a kako bi iskoristili njegov puni potencijal nužna je međusektorska suradnja. Ideja o tome je već nekoliko godina prisutna no tek nakon nedavno održanog okruglog stola u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge proizvođača bioplina, krenulo se u konkretnijem smjeru - istaknula je Marija Šćulac Domac.

Radna skupina će raditi na unaprjeđenju zakonodavnog okvira za bioplin, utvrdit će potencijal i benefite koje bioplin nudi za pojedini resor, te na temelju toga davati preporuke Vladi RH vezano uz donošenje strateških dokumenata, politika i mjera, kao i gradovima i općinama kako pokrenuti proizvodnju i korištenje bioplina u svojim sredinama po principima kružnog gospodarstva.

- Rast i razvoj poljoprivrede za sobom nosi određene posljedice u vidu povećanja CO2. Dodatnim vrednovanjem proizvodnje bioplina otvorit će se prilika uključivanja stočara i poljoprivrednih proizvođača u programe smanjenja CO2, što će im podići konkurentnost. Osim toga, bioplin može odigrati veliku ulogu i u dekarbonizaciji sektora prometa. Smanjenje CO2, proizvodnja biometana, zelena radna mjesta, čist zrak i voda, uravnoteženje energetske mreže, diverzifikacija poljoprivrednih gospodarstava, proizvodnja organskog gnojiva i obnova kapaciteta – sve su to potencijali koje bioplin nudi, a koji nisu u potpunosti iskorišteni - kazao je Zoran Alavanja, voditelj Grupacije za bioplin koja djeluje u sklopu Zajednice obnovljivih izvora energije HGK.

Marijan Cenger, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača bioplina (HUPB), istaknuo je kako je bioplin vrlo specifična i kompleksna tema koja zadire u mnoge resore kao što su energetika, poljoprivreda, sektor gospodarenja otpadom, klima i dr.

- Jedan od ciljeva Radne skupine svakako je i usklađivanje, odnosno međusobno povezivanje resora kako bi se objedinile koordinacije. Za početak trebamo odrediti prioritete i način funkcioniranja, a najveći problem trenutno je cijena bioplina - kazao je Cenger.

U radu ove skupine sudjelovat će predstavnici resornih ministarstava (energetike, gospodarstva i održivog razvoja, te poljoprivrede i prometa), Energetskog instituta Hrvoje Požar, HERA-e, HROTE-a, fakulteta (Agronomski i FSB), Hrvatske udruge poslodavaca, a njome će naizmjenično predsjedavati predstavnici HGK i HUPB-a.

Promicanje obnovljivih izvora energije jedan je od ciljeva energetske politike Europske unije, njihova povećana uporaba važan je dio paketa mjera potrebnih za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Bioplin jedan je od tih oblika energije, a kako je navedeno u Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora bioplin podrazumijeva plinovita goriva proizvedena iz biomase.

Prema definiciji, biomasa znači biorazgradiv dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede, uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla, iz šumarstva i s njima povezanih proizvodnih djelatnosti, uključujući ribarstvo i akvakulturu, te biorazgradiv udio otpada, uključujući industrijski i komunalni otpad biološkog podrijetla.

Kako je navedeno u spomenutoj Direktivi, napredna biogoriva i druga biogoriva te bioplin, uz još neke druge OIE, mogu doprinijeti smanjenju emisija ugljika i potaknuti dekarbonizaciju sektora prometa u Uniji na troškovno učinkovit način te, među ostalim, poboljšati energetsku diversifikaciju u sektoru prometa i istodobno poticati inovacije, rast i zapošljavanje u gospodarstvu kao i smanjivati ovisnost o uvozu energije.