ANTISOLARNE ĆELIJE

Noćne solarne ćelije u osnovi rade na isti način kao i njihove dnevne, ali obrnuto. Naime, svake noći toplina izlazi iz Zemlje u obliku infracrvenog zračenja kako bi planetu održala konstantnu temperaturu

Ilustracija

 Arpan Bhatia/Alamy/Alamy/Profimedia

Posebno dizajnirani paneli mogli bi pomoći u rješavanju trenutnih problema sa solarnom energijom, generiranjem energije i jednom nakon što sunce zađe.

Takve ploče izumljene su još 2020.,na kalifornijskom sveučilištu Davis. Glavni kreator ideje je profesor Jeremy Munday čije 'antisolarne ćelije', omogućuju prikupljanje električne energije s noćnog neba. Istraživanje provedeno ove godine sada potvrđuje da ti noćni solarni paneli proizvode dovoljno energije za punjenje mobilnog telefona.

Izvorna studija provedena je na Sveučilištu Stanford gdje je istraživački tim dodao još termoelektrični generator - uređaj koji proizvodi struje iz temperaturnih razlika - na jedan od ovih solarnih panela.

Ovi paneli funkcioniraju tako da koriste toplinu ili infracrveno svjetlo koje zrači s površine solarne ploče u svemir u vedrim noćima.

Tradicionalni solarni paneli, odnosno fotonaponske ćelije, patile su od promjenjivih godišnjih doba i činjenice da ne rade noću. U pružanju održivog obnovljivog izvora energije ometalo ih jasno i oblačno vrijeme

Noćne solarne ćelije u osnovi rade na isti način kao i njihove dnevne, ali obrnuto. Naime, svake noći toplina izlazi iz Zemlje u obliku infracrvenog zračenja kako bi planetu održala konstantnu temperaturu. Noćni uređaji mogu proizvesti do 50 vata snage po četvornom metru, četvrtinu onoga što konvencionalni paneli mogu proizvesti danju. Funkcioniraju i danju ako je svjetlo blokirano ili ako su usmjereni dalje od sunca.

Daleko od toga da je riječ o novoj ideji. Ljudi koriste sličnu tehnologiju za postizanje noćnog hlađenja stotinama godina. Kada otvorite prozore i vrata nakon vrućeg dana da rashladite svoju kuću, koristite istu teoriju. U suštini ovaj oblik pasivnog hlađenja koristi noćno nebo kao masivni hladnjak, odvlačeći toplinu od zemlje kada padne mrak.

Godine 2021., znanstvenici sa Sveučilišta Stanford pokušali su iskoristiti razlike u dnevnim i noćnim temperaturama za proizvodnju električne energije. Uspjeli su dokazati da tehnologija funkcionira, ali su i shvatili da je još dug put koji treba prijeći kada su u pitanju učinkovitost i performanse. Ovi obrnuti solarni paneli mogu biti samo prototipovi, ali slična ideja mogla bi funkcionirati 24 sata dnevno osiguravajući energiju na mjestima s promjenjivim vremenskim uvjetima i slabom razinom osvjetljenja. Zasad je malo je vjerojatno da će noćne solarne ćelije zamijeniti postojeću energetsku infrastrukturu.

U lipnju 2021. godine Europski parlament je usvojio zakon o klimi koji političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećava cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići te ambicioznije ciljeve do 2030. godine. Osim na smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine, države članice se potiče i na povećanje udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora na 40 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 06:00