Ponosni smo što se Trogir, uz Dubrovnik, kao drugi grad u Hrvatskoj uključio u projekt Plastic Smart Cities, koji podržava gradove i naselja na obali u poduzimanju konkretnih mjera za zaustavljanje onečišćenja plastikom. Do sada smo usvojili Akcijski plan, usvojili tu odluku o provedbi plana na Gradskom vijeću, uspostavili pilot područje od 200 kućanstava te donijeli odluku o održavanju svih javnih događanja, uključujući i zimske i ljetne festivale, bez jednokratne plastike – kaže gradonačelnik Trogira Ante Bilić govoreći o tome što su u Gradu sve poduzeli i koji su dosadašnji rezultati u smanjivanju onečišćenja plastikom u okviru projekta Plastic Smart Cities Croatia koji je protekle dvije godine provodila Udruga Sunce, u suradnji s organizacijom WWF Mediterranean, a gradovi Dubrovnik i Trogir su bili partneri na projektu.
Akcijskim planom do 2026. godine raspisane su mjere kojima Trogir sprječava dotok plastike u prirodu kroz sljedeće četiri godine. Neki od osnovnih ciljeva, kažu u gradskoj upravi, su do 2025. smanjiti udio plastike u miješanom komunalnom otpadu za 55 posto na razini Grada, odnosno 30 posto na razini pilot projekta u jednom gradskom mjesnom odboru prikupljanjem plastike „od vrata do vrata“ od samih korisnika. Uz zabrane korištenja jednokratne plastike u Gradu Trogiru i gradskim ustanovama, predviđa se i zabrana korištenja jednokratne plastike na javnim događanjima.
- Predvidjeli smo i maksimalnu digitalizaciju dokumenata unutar Gradske uprave, postupnu zamjenu i nabavu uredskog pribora i higijenskih potrepština bez plastične ambalaže te zamjenu svih jednokratnih plastičnih vrećica višekratnim rješenjima kad god je to moguće, zatim zamjenu jednokratnih plastičnih čaša staklenim ili drugim višekratnim čašama, zamjenu pribora za jelo, plastičnih čaša za kavu i jednokratnih plastičnih slamki višekratnim rješenjima – pojašnjava gradonačelnik Bilić.
Nadalje, dio plana je i osiguravanje mogućnosti korištenja višekratnih šalica na aparatima za kavu i vodu, odnosno potpuno ukidanje korištenja jednokratnih plastičnih čaša, osiguravanje nabavke pića i drugih tekućina isključivo u povratnoj ambalaži kad god je to moguće te postupna zamjena i nabava sredstava za čišćenje i osobnu higijenu s okolišno prihvatljivim sastojcima te korištenje proizvoda koje je moguće nadopunjavati u cilju smanjenja stvaranja ambalažnog otpada. Spremnike za odvojeno prikupljanje otpada unutar institucija već postavljaju te zbrinjavaju taj otpad kako treba.
Predviđeno je da Trogir provedbom svih zacrtanih mjera smanji količinu odloženog plastičnog otpada za 4127 tona.
Zanimalno nas je i kako zaposlenici Grada Trogira, javnih poduzeća i ustanova primaju tu odluku, odnosno jesu li se već navikli na nova rješenja bez plastike.
- Moram reći da su kolege prihvatili ove promjene od prvog dana kao nešto normalno i potrebno. Ponosan sam što smo i prije ulaska u Plastic Smart Cities projekt samoinicijativno odbacili jednokratnu plastiku iz poslovanja Grada, a sada smo to proširili i formalizirali. Naravno, potkrala bi se koja greška u periodu navikavanja, ali svjesni smo svi da je prelazak na održivo, u svakom smislu, nužan za kvalitetniji život, čišći okoliš i za izvrsnost turističke destinacije čemu Trogir teži. Prema procjenama, primjenom ove Odluke, svaki djelatnik gradskih institucija smanjit će količinu plastičnog otpada koji stvara godišnje za oko 14,5 kilograma – ističe trogirski gradonačelnik.
Što se tiče ciljeva u smanjivanju onečišćenja plastikom i upotrebe jednokratne plastike za područje grada Trogira kad su u pitanju građani, odnosno turistički sektor i gosti, ponajviše za vrijeme sezone, Ante Bilić kaže kako vjeruje da građani Trogira i gosti trebaju prvenstveno dobre primjere i infrastrukturu potrebnu za odvajanje otpada te da će se onda priključiti akcijama.
- Mnogi naši građani izravno ili neizravno žive od turističkog sektora i smatram da je većina, ili će biti uskoro, na visokoj razini svijesti o važnosti pravilnog gospodarenja otpadom. Naravno da mnogo toga ovisi o pojedincu i njegovoj dobroj volji, ali želimo li biti uredna, poželjna destinacija, siguran sam da će većina građana prihvatiti sve dobre inicijative. Urednost grada je već sada na visokoj razini, a brigu o okolišu nastojimo potaknuti i kroz rad naših resornih odjela, kroz podržavanje ekoloških udruga. Prostora za napredak svakako ima, ali idemo u dobrom smjeru – naglašava gradonačelnik Bilić.
Reći će i kako je Trogir u posljednje četiri godine ostvario ogroman, mjerljiv napredak u gospodarenju otpadom. Prvo su krenuli u sanaciju postojećeg deponija.
-To je višemilijunski projekt koji smo odradili u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), svjesni da se regionalni centar za gospodarenje otpadom neće tako skoro realizirati. Danas imamo deponij po najvećim svjetskim standardima i bio je prvi u Hrvatskoj sa svim dozvolama. Da nismo išli u tu investiciju, danas bismo bili zatrpani smećem, a ovako imamo „mir“ narednih nekoliko godina – ističe Bilić.
Kaže i kako je reciklažno dvorište polučilo rezultate iznad svih naših očekivanja. U odnosu na 2020. kada su ukupno prikupljene 102,2 tone otpada, 2021. kada su otvorili reciklažno dvorište ukupno je prikupljeno 827,919 tona otpada, odnosno 577,6 tona ako se ne računa građevinski otpad. Građani su pri tome sami u reciklažno dvorište donijeli 126,359 tona otpada.
- U međuvremenu, počeli smo i s odvajanjem otpada na kućnom pragu, postavili smo niz ukopnih kontejnera i zelenih otoka diljem grada. Mislim da se nijedan grad u okruženju, a i malo koji grad naše veličine na razini Hrvatske, ne može pohvaliti s ovoliko investicija i pomaka u zadnjih nekoliko godina – naglašava Ante Bilić.
Na pitanje o viziji Trogira u zelenoj tranziciji, gradonačelnik odgovara kako je cilj nastaviti s ambicioznim zelenim projektima kao i do sada.
- U proteklih nekoliko godina uložili smo u tom smjeru preko 40 milijuna kuna. Započeli smo s energetskom obnovom zgrada javne namjene te smo obnovili dva vrtića, ugradili smo solarne elektrane na sportsku dvoranu čime štedimo oko 40 % na troškovima energenata, a slijedi zamjena fasade i sustava grijanja. Na razini grada cilj nam je povećati postotak odvajanja otpada na 20 % do 2025. jer sada smo na tek oko 1 %. Intenzivno ozelenjavamo grad i planiramo uskoro uspostaviti "zeleni katastar". Nastavit ćemo s postavljanjem nadzornih kamera kako bismo spriječili ilegalno odlaganje otpada. Intenzivno se proširuje sustav odvodnje, a uskoro slijedi obnova te infrastrukture u gradskoj jezgri. Kontinuirano moderniziramo našu komunalnu tvrtku modernijim, učinkovitijim i štedljivijim vozilima. Glavni ciljevi kratkoročno su energetska obnova javnih zgrada te edukacija građana – zaključuje Ante Bilić.
Iz Udruge Sunce nedavno su uz informaciju o provedenom projektu istaknuli kako će usprkos završetku projekta, Grad Dubrovnik i Grad Trogir nastaviti provoditi navedene mjere i primjenjivati načelo održivog razvoja u svom poslovanju, kao i održavati uspješnu suradnju s Udrugom Sunce.
- Mi se nadamo da će i ostali gradovi slijediti njihove primjere – poručili su iz Udruge Sunce.
Spomenimo i kako se Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš želi spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš, i na zdravlje ljudi te promicati prelazak na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima te time ujedno doprinijeti učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
Kako je objavljeno na stranicama Europskog parlamenta nakon što je Parlament odobrio novi zakon kojim se zabranjuju plastični predmeti za jednokratnu upotrebu kao što su tanjuri, pribor za jelo ili slamke za piće, zbog svoje spore razgradnje plastika se nakuplja u morima, oceanima i na plažama EU-a i diljem svijeta. Tako se plastični ostaci nalaze i u morskim životinjskim vrstama – poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama, a time i u prehrambenom lancu ljudi.
U EU-u više od 80 % morskog otpada, izmjereno kao broj komada otpada pronađenih na plažama, čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu upotrebu čine 50 %, a predmeti povezani s ribolovom 27 %.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....