Europska građanska inicijativa „Okončajmo upotrebu kaveza”, pokrenuta u rujnu 2018., godinu kasnije imala je gotovo 1,4 milijuna potpisa građana EU-a iz 18 zemalja kojima je tražena zabrana uzgoja životinja u kavezima. Bila je to prva valjana europska građanska inicijativa na temu životinja iz uzgoja.

Potpisi građana koji su podržali ovu inicijativu službeno su predani Europskoj komisiji 2. listopada 2020., a sredinom travnja ove godine ta inicijativa predstavljena je na javnom saslušanju u Europskom parlamentu. Potom su zastupnici 10. lipnja 2021. pozvali Komisiju da iznese prijedlog za zabranu uzgoja u kavezima u EU-u, već do 2027. godine uz prijelazno razdoblje i znanstvenu procjenu utjecaja. Zatražili su donošenje kvalitetnog zakonodavnog okvira kako bi se osigurali jednak uvjeti za sve poljoprivrednike u EU.

Donoseći rezoluciju zastupnici su uzeli u obzir javno saslušanje, ali i posebno Posebno izvješće Eurobarometra iz svibnja 2021. o stavovima Europljana prema dobrobiti životinja, njih 82 posto smatra da treba bolje zaštititi dobrobit životinja iz uzgoja.

Od polja do stola

Nadalje, zastupnici su uzeli u obzir kako se u strategiji „od polja do stola” prepoznaje hitna potreba za poboljšanjem dobrobiti životinja i proširenjem njezina područja primjene naglašavanjem koristi koje donosi za životinje i kvalitetu hrane, smanjenjem potrebe za lijekovima i očuvanjem biološke raznolikost te postupanjem u skladu s najnovijim znanstvenim savjetima.

Vodili su se i time što je u studiji Službe Europskog parlamenta za istraživanja koju je naručio Odbor za predstavke naslovljenoj „Okončajmo upotrebu kaveza: traženje alternativnih rješenja” utvrđeno da se u Europi mogu uspostaviti sustavi smještaja bez kaveza uz preporuke kratkoročnih financijskih mjera i mjera politika te dugoročnog zakonodavstva. Također i time što se u toj studiji potvrđuje da „EU može osigurati da se proizvodi životinjskog podrijetla koji nisu u skladu sa standardima EU-a ne mogu uvoziti u EU”.

Kunići su najčešće smješteni u kavezima, pri čemu je otprilike 85 posto u golim kavezima i 9 posto u obogaćenim kavezima, dok je oko 50 posto kokoši nesilica u EU-u 2019. bilo smješteno u obogaćenim kavezima, pri čemu su postotci znatno viši u većini istočnih, središnjih i južnih država članica EU-a. U u sektoru svinjogojstva velika većina krmača stavlja u kaveze tijekom određenih faza njihova reproduktivnog ciklusa.

Navedeno je i kako se svake godine više od 300 milijuna životinja iz uzgoja nalazi u kavezima tijekom cijelog ili dijela života, a diljem EU-a postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu dobrobiti životinja koje se uzgajaju u kavezima s obzirom na to da se životinje ne mogu uspraviti, rastegnuti se niti okretati te da se životinje koje se drže u kavezima ne mogu prirodno ponašati.

Također, zastupnici su se vodili i time što su poljoprivrednici proveli velika ulaganja u poboljšanje dobrobiti životinja koja još nisu u potpunosti otplaćena, a te su sustave zajedno razvili poljoprivrednici, veterinari, znanstvenici i nevladine organizacije kako bi se osiguralo da su uzeti u obzir uvjeti za dobrobit svake vrste.

Naglašeno je i kako treba prepoznati tržišno orijentirana nastojanja poljoprivrednika, kao i potrebu za ostvarivanjem dobiti na tržištu kako bi nastavili ulagati u održivost.

Pitanje zdravlja životinja

Isto tako zapisano je da treba prepoznati rizik premještanja proizvodnje životinja, a time i premještanja temeljnih pitanja zdravlja i dobrobiti životinja, u treće zemlje, te da će prijelaz na sustave smještaja bez kaveza zahtijevati dodatna ulaganja i dovesti do povećanja troškova proizvodnje, posebice na početku tog prijelaza zbog troškova ulaganja koje će morati snositi poljoprivrednici kao i da se uvijek mora voditi računa o sanitarnim pitanjima u pogledu uzgoja na farmama.

Istaknuto je i kako bi se svakom promjenom sustava smještaja trebala postići ravnoteža između nekoliko aspekata održivosti, tj. dobrobiti životinja, zdravlja životinja, zaštite okoliša i konkurentnosti poljoprivrednika.

Sustavi smještaja bez kaveza trebaju osigurati odgovarajuće mikroklimatske uvjete i moraju biti prilagođeni svakoj zemljopisnoj regiji u EU-u i svim klimatskim uvjetima, uključujući ekstremne vremenske uvjete.

Kad je riječ o dobrobiti životinja iz uzgoja, prva pravila EU-a o njihovoj zaštiti životinja, kako je navedeno na portalu Europskog parlamenta, donesena su 70-ih godina. Direktivom o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje iz 1998. utvrđeni su opći standardi za zaštitu svih životinja koje se drže u svrhu proizvodnje hrane, vune, kože, krzna ili u druge svrhe uzgoja, uključujući ribu, gmazove i vodozemce, te se temelji na Europskoj konvenciji za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje iz 1978.

Drugim pravilima utvrđeni su i standardi tijekom omamljivanja i usmrćivanja te uvjeti uzgoja određenih kategorija životinja, kao što su telad, svinje i kokoši nesilice.

U listopadu 2018. zastupnici su usvojili novu uredbu o veterinarsko-medicinskim proizvodima kako bi se suzbila upotreba lijekova za kompenzaciju loših uvjeta ili brži rast životinja.

Inače, pravila EU-a o dobrobiti životinja odražavaju „pet prava”: pravo na hranu i vodu, pravo na udobnost, pravo na život bez boli, ozljeda i bolesti, pravo na prirodno ponašanje i pravo na život bez straha i uznemirenosti.