Javne reakcije na objavu opsežnog seta zakonskih prijedloga Europske komisije koji će, kako bi kontinent za 30 godina postao klimatski neutralan, ubrzo početi utjecati na svaki kutak ekonomije i sve stanovnike, u Hrvatskoj su bile jedva vidljive. Očito, u jeku turističke sezone i nevolja s niskim brojem cijepljenih, strateški ciljevi vezani uz klimatske promjene i europski paket nazvan "Fit for 55" - zbog cilja da se u Europi do 2030. smanje neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990. - ovog se tjedna nisu uspjeli izboriti za pažnju.

Čak ni Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nije ponudilo komentar koji bi građanima i poduzetnicima objasnio što im je upravo sručeno na stol i o čemu će se, predmnijeva se i u Hrvatskoj, raspravljati iduće dvije-tri godine.

Ako je suditi prema priopćenju koje su odaslali eurozastupnici iz redova HDZ-a, oni se zalažu za zaštitu okoliša i postizanje klimatske neutralnosti uz "minimiziranje nepravednog opterećenja za građane i gospodarstvo", a trošak zelene tranzicije se "nikako ne smije prelomiti preko leđa obitelji s niskim i srednjim prihodima, vlasnika automobila, poljoprivrednika ili preko slabije razvijenih država članica".

Jasno je u kakve države članice spada Hrvatska, ali tek moramo saznati zbog čega se to moramo brinuti dok se postavljaju nova pravila europske igre i dok povlačimo novac iz raznih fondova koji financiraju zelenu tranziciju.

Načelno je razumljivo da će sve države u odnosu na dosadašnje planove trebati dodatno smanjiti emisiju stakleničkih plinova i povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ali prijedlozi Europske komisije donose i brojne sektorske zahvate. Samo jedan, i to prilično jednostavan, jest da bi se od 2035. godine zabranila prodaja novih automobila na fosilna goriva.

Glavni cilj je, naime, iskočiti što prije i što inovativnije iz "fosilnih" cipela, a obuhvaćen je pritom niz sektora koji će se transformirati, pa je kupovina električnih automobila ili onih pogonjenih na vodik, kao i gradnja guste mreže punionica, samo dio slike. Hrvatska će za prilagodbu imati na raspolaganju značajne EU izvore, ali potrebe za ulaganjem to znatno nadilaze, govore službene procjene.

Nedavno je usvojena strategija niskougljičnog razvoja RH do 2030. godine, ali još ne i ambiciozniji scenarij za nultu emisiju, a najavljeno je da ćemo ga imati kad budu poznate sve implikacije zajedničkog cilja EU-a o smanjenju emisije do 2030. godine i klimatske neutralnosti do 2050. godine. Domaći stručnjaci poručuju da je na putu prema klimatskoj neutralnosti puno prepreka i izazova, a proces ozbiljnog zaokreta treba se dogoditi u idućih deset godina.

Praktički je to sutra. Usput budi rečeno, prema jednoj drugoj strategiji, koja se bavi prilagodbom klimatskim promjenama do 2040. godine i "s pogledom do 2070. godine", može se očekivati da će temperatura zraka u Hrvatskoj porasti od 1,3 i 1,5 Celzijevih stupnjeva do 2040., odnosno od 2,2 do 2,5 Celzijevih stupnjeva do 2070. godine, te se zaključuje da Hrvatska već trpi velike štete od ekstremnih vremenskih nepogoda koje su potencirane klimatskim promjenama.