Ovih dana imamo priliku doznati koliko smo "teški". I to u otpadu. Naime, prema najnovijim podacima koje je objavio Eurostat, u 2020. godini svaki stanovnik Europske unije proizveo je ukupno 505 kilograma komunalnog otpada, što je četiri kilograma više nego godinu dana ranije, dakle 2019. te čak 38 kilograma više nego 1995. godine.

Ukupno gledano, EU je proizvela 225,7 milijuna tona komunalnog otpada u 2020. godini, što je jedan posto odnosno 1,8 milijuna tona više nego 2019. te 14 posto odnosno 27,7 milijuna tona više nego 1995. godine.

To, naravno, nije kraj priče. Kao i uvijek na razini EU-a, postoje znatne razlike između država. Primjerice, Danska i Luksemburg pokazali su se najvećim proizvođačima komunalnog otpada - 845 i 790 kilograma po osobi. Iza njih odmah su Malta i Njemačka, sa 643 i 632 kilograma. Najmanje komunalnog otpada registrirano je u Rumunjskoj (287 kilograma), Poljskoj (346 kilograma) i Mađarskoj (364 kilograma). Prosječni Hrvat proizvodio je 410 kilograma komunalnog otpada.

Različite su države i po pitanju toga kako gospodare komunalnim otpadom, koji - količinski gledano - predstavlja oko 10 posto ukupne količine otpada koja nastaje u EU. Primjerice Njemačka reciklira i kompostira čak 64 posto tog otpada, a Malta i Slovačka samo 12 posto. Europski je prosjek 44 posto.

Količina recikliranog otpada, tvrdi Eurostat, ostala je stabilna u 2020. godini. Recikliralo se 67 milijuna tona komunalnog otpada.

Dobra je vijest to što se, unatoč tome što EU proizvodi više otpada, količina komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima smeća smanjuje. Riječ je o godišnjem padu od četiri posto.

Podsjetimo, kako bi potaknula prelazak na kružno gospodarstvo, Europska unija je 2018. godine, objašnjeno je na stranicama Europskog parlamenta, postavila nove ciljeve za recikliranje, zbrinjavanje i odlagališta, dok je u ožujku 2020. godine Europska komisija predstavila akcijski plan za kružno gospodarstvo. Cilj tog akcijskog plana je smanjenje otpada kroz bolje upravljanje resursima.

Godinu dana kasnije, u veljači 2021. godine, Europski parlament glasao je o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo. Tom je prilikom zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala za 2030. godine. Pozvali su na kvalitetno recikliranje, što rjeđe spaljivanje otpada i odmak od odlagališta otpada.