Takozvani ledenjak Sudnjeg dana na Antarktiku, pokazao se izuzetno problematičan za znanstvenike koji se trude otkriti koliko je uistinu opasan.

Velika santa leda odlomila se od propadajućeg ledenjaka Thwaites i zajedno s morskim ledom, blokira dva istraživačka broda na kojima se nalazi desetak znanstvenika koji bi trebali istražiti koliko se brzo raspada njegova ledena polica. Znanstvenici iz cijelog svijeta dio su međunarodne akcije vrijedne 50 milijuna dolara, a planovi za ispitivanje k ledenjaka nisu zaustavljeni, već su tek malo odgođeni, poručili su dužnosnici.

-Ovo je bila posljednja od tri međunarodne znanstvene ekspedicije usmjerene na ranjivu ledenu policu- rekao je geofizičar British Antarctic Survey Rob Larter, glavni znanstvenik prve istraživačke misije.

David Holland, ekološki znanstvenik sa Sveučilišta New York, koji je planirao bušiti duboko kroz ledenu policu Thwaites kako bi izmjerio toplinu vode ispod nje,

Improvizirajući, Holland je kampirao na obližnjoj ledenoj polici Dotson kako bi istražio mjesto gdje nitko prije nije bio. Nada se da će uz taj zasljepljujući bijeli led i njegove hrapave smrznute litice moći više saznati o nevidljivoj toploj oceanskoj vodi koja gricka Dotson i Thwaites odozdo. Manja ledena polica Dotson nalazi se oko 140 kilometara zapadno od ledene police Thwaites.

-Nitko ne može doprijeti do Thwaitesa ove godine.On rađa nove sante leda kako se raspada- rekao je Holland za Associated Press u ponedjeljak.

Veliki dio problema je u tome što hrpe morskog leda gravitiraju oko ogromnog ledenog brijega. A to je ironično – i problematično za istraživače – jer je ukupni antarktički morski led neobično nizak za ovo doba godine.

Znanstvenike zabrinjava to što se vodeći rub ogromnog ledenjaka na mnogim mjestima raspada. Iako bi potpuni kolaps ledenjaka mogao potrajati stotine ili tisuće godina, rub bi se mogao raspasti mnogo prije.

Ako se cijeli Thwaites sruši, to bi moglo podići razine mora diljem svijeta više od 65 centimetra, no do toga će trebati stotine godina, smatraju znanstvenici.

-Antarktika se suočava sa sve većim pritiskom zbog zagađenja mora, klimatskih promjena, zakiseljavanja oceana, ilegalnog ribolova, deregulacije i, također, porasta oceanskih temperatura – kazao je zastupnik u Europskom parlamentu, Cesar Luena (S&D) zalažući se za uspostavu novih zaštićenih morskih područja na Antarktiku što bi trebalo biti prioritet Europske unije i ključni cilj, kako u Strategiji bioraznolikosti, tako i u međunarodnoj agendi upravljanja oceanima