Goluža otvorio vrata masnim zaradama, a on se nije bogatio

ZAGREB - Povratak kviza “Upitnik” na male ekrane podsjetio je mnoge na dane u kojima su pojedinci počeli prodavati svoje prve TV ideje, što je kasnije preraslo u veliko tržište privatne produkcije u kojoj se okreću milijuni. Prva osoba u Hrvatskoj koja je zaštitila svoj TV projekt kao intelektualno vlasništvo bio je Lazo Goluža.

Honorar za pitanja

Goluža je dio kviza - igru asocijacija prvo zaštitio na jugoslavenskoj, a potom i na svjetskoj razini, a potom je licencu prodao na tri europske televizije. No, tadašnje zarade neusporedive su s današnjima.

- Ta je zarada bila prilično skromna, jer je kviz išao samo par sezona - kazao je Goluža. Kada je sredinom 90-ih zaštitio cijelu “Kviskoteku”, od HTV-a nije dobio nikakav novac iako se kviz emitirao još godinu dana, izuzev autorskog honorara zbog osmišljavanja pitanja. Ironično je da je Goluža svoju najbolju zaradu ostvario tek u mirovini kada je “Kviskoteka” krenula na Novoj TV.

- Dobivao sam pristojnu plaću kao savjetnik, a posebno su mi bila plaćena prava - objašnjava Goluža.

Da se u TV biznisu i privatno okreće veliki novac počelo se spominjati 1998. kada je Joško Lokas regulirao prava s Best MTM-om za plasman “Upitnika”, a što ga je prema kuloarskim pričama osiguralo do kraja života. - To nije bila čak ni pristojna zarada, iako je bio neki novac. HTV je bio jedina TV kuća u to vrijeme, a uz to desetominutni “Upitnik” premali je format da bi se zaradilo - uzvraća Lokas. Prvi zabavni show rađen privatno bio je “Željka Ogresta i gosti”.

Kobna ulaganja

- Osjećaj da ste sami sebi gazda bio je odličan, iako sam puno riskirala, jer je tržište bilo još nerazvijeno - kaže Ogresta. Zarada koju je tada ostvarivala, prema riječima tadašnjih šefova na Prisavlju, bila je u rangu one koju bi HTV platio njezinu bruto plaću - oko 20 tisuća kuna. No pravi bum privatne produkcije uslijedilo je 2004., dolaskom RTL-a, oporavkom Nove TV, te izmjenom zakona. Prva domaća sapunica “Villa Maria” prodana je HTV-u za 28,8 milijuna kuna, a zbog veće gledanosti tvrtka Romana Majetića i Tončija Huljića AVA dobila su i novčani bonus.

Majetić je izjavio da im je oko deset posto od tih iznosa iznosila zarada. No, daljnja ulaganja i širenje pokazali su se za AVA-u kobni. Prvi TV sitcomi stajali su oko 220 tisuća kuna po epizodi, a nakon laganog rasta zbog recesije su se cijene srušile. Međutim i prije je bilo potrebno dvije, tri sezone da bi se na sitcomu zaradilo što je slučaj s “Našom malom klinikom”, “Bitangama i princezama” te “Ludom kućom”. Show “Piramida” Željke Ogreste i Dubravka Merlića stajala je HTV po sezoni 2,255.000 kuna bez PDV-a (55 tisuća po emisiji), dok je Merlić za “Kontraplan” plaćen s oko 30 tisuća kuna po emisiji. Danas su mnoge tvrke na rubu isplativosti, a procjenjuje se da će bolju zaradu ostvariti tvrtka Ring Multimedija i to zato što sapunica “Dolina sunca” ima 210 epizoda, a svaka košta 160 tisuća kuna.