Dalmatinski otok stenje pod najezdom komaracai: ‘Ljudi, prestanimo ih uzgajati!‘. Stručnjak nam je sve objasnio

Nedavno je na području Grada Korčule obavljena dezinsekcija komaraca metodom zamagljivanja, prije toga je dezinsekcija obavljena nekoliko puta i na području Općine Lumbarda, a na Donje Blato bačene su i ekološki prihvatljive tablete za suzbijanje ličinki, no čini se da je komaraca sve više! Razlog su ljudi, evo što moramo napraviti.

S nostalgijom se sjećamo djetinjstva kad je komaraca bilo samo ljeti i to samo noću, danas je situacija drugačija, komaraca je sve više i to u svako doba dana, a čini nam se i u svako doba godine. Logikom ćemo zaključiti kako su komarci evoluirali i prilagodili se svim vremenskim uvjetima te da su danas neuništivi insekti koji nam doslovno i preneseno piju krvi, na sreću, to je samo djelomično točno.

Kako Slobodnoj Dalmaciji otkriva Nediljko Landeka, voditelj Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, koji je obiteljski vezan za Lumbardu, radi se o dvije vrste komaraca, Azijskom tigrastom komarcu i urbanom Culex pipiensu.

Tigrasti komarac je dnevno aktivna, invazivna vrsta tropskih prašuma. Landeka otkriva kako je tigrasti komarac u Europu došao 1991. godine i to pomoću avionskih guma u Italiju te se sve do danas širi prema sjeveru. Osim što su dosadni i naporni, bodu i preko odjeće, a ubodi strašno svrbe, tigrasti je komarac i vrlo ozbiljan prijenosnik virusnih bolesti od kojih je najozbiljnija Denga groznica. Čak je 2010. godine na području Pelješca zabilježena infekcija virusom Denga groznice "zahvaljujući" komarcima.

- Zamagljivanje komaraca ili kako se to u narodu često pogrešno naziva oprašivanjem, agresivna je metoda štetna za okoliš budući da se u prirodu baca insekticid širokog spektra koji ubija komarce, ali i druge korisne insekte i to je zadnja metoda za kojom posežemo. Jedina je prava mjera suzbijanje ličinki, a u tome svi moramo sudjelovati. Svako mjesto na kojem se nakuplja voda je leglo komaraca. Evo na primjer, jedna bačva s vodom proizvest će nekoliko desetaka tisuća komaraca tijekom ljeta - objasnio je Landeka.

Istraživanja su pokazala da se 70 posto legla tigrastog komarca nalazi na privatnim površinama, u kantama i bačvama s vodom, automobilskim gumama u kojima se voda zadržava, barkama na suhom koju su se nakon kiše napunile vodom, u kantama, pitarima, zaštopanim kanalima, slivnicima nakon kiše...

I najmanja posuda sa stajaćom vodom u okućnici sigurno je leglo komaraca. Jedna ženka komarca položi 400 jajašaca, od toga je 200 ženki od kojih će svaka položiti dodatnih 400 jajašaca, a ako tome pridodamo promjene klime i temperature iznad 20 stupnjeva krajem listopada, najezda je najblaža riječ koju bismo mogli iskoristiti. Inače, na temperaturi od 25 do 30 stupnjeva, ličinka tigrastog komarca razvit će se iz položenog jajašca za 8 do 10 dana što znači da će jedna kanta s kišnicom u vašem vrtu dati tri generacije tigrastih komaraca u tek tri tjedna, piše Slobodna Dalmacija.

Iako će mnogi stanovnici istočnog dijela otoka Korčule za najezdu komaraca okriviti vlažno polje Donje Blato, Landeka tvrdi da prirodne lokve i drugi prirodni izvori nisu legla za komarce.

- Prirodni izvori stajaće vode nisu legla za komarce budući da tamo ima puno vodozemaca predatora kojima su komarci omiljena hrana. Osim toga, tigrasti komarci imaju puno manji domet leta nego naš, urbani komarac kojemu je domet leta do tisuću metara. Zato tigrastog komarca ne čujemo da zuji jer ne čujemo frekvenciju koju proizvodi krilima. Tigrasti se komarci sigurno ne razvijaju na Donjem Blatu, ne može doći do kuća - objašnjava Landeka.

Culex pipiens, odnosno naš domaći komarac za kojim gotovo da i žalimo, razmnožava se najčešće u organski zagađenoj vodi i septičkim jamama, a najveća mu je aktivnost u sumrak i u zoru. Iako mu je domet leta puno veći, tigrasti komarac je agresivnija vrsta koja ga potiskuje.