Iz Hrvatskih šuma osvrnuli su se na mnogobrojne žalbe ljudi na ubode sitnih stvorenja. Riječ je o nametniku o kojem su šumari prvi pisali prije čak deset godina, pojasnili su. Naime, hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) prvi je put u Hrvatskoj registrirana u spačvanskoj šumi 2013. godine i do sada se proširila gotovo posvuda. Porijeklom je iz sjeverne Amerike, a pretpostavlja se da je u Hrvatsku stigla na ceradama kamiona, transportom iz Turske. Uz nju, postoji i platanina stjenica, koja je česta u gradskim drvoredima platana.
Navedeni štetnik djeluje na način da siše lisne sokove zbog čega listovi gube zelenu boju te i ne dolazi do fotosinteze. Zbog nedostatka hrane, stabla obustavljaju svoje životne funkcije. Višegodišnjim napadima na ovaj se način smanjuje vitalnost hrastovih stabala. Poseban problem predstavlja ranije odbacivanje žira što utječe i na prirodnu obnovu naših najvrjednijih šumskih sastojina.
- Zbog obilja hrane u Spačvi, manjka prirodnih neprijatelja i brze prilagodbe klimi stjenica se eksplozivno proširila i u svega nekoliko godina postala štetnik koji ugrožava urod, prirast i zdravstveno stanje spačvanskih šuma, a istovremeno, iako bez nekih posljedica osim neugode, bocka i ljude - pojasnili su i dodali kako oni, u suradnji sa Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumarskim institutom od početka vrše monitoring štetnika i već duže vremena daju sve od sebe kako bi zaustavili širenje ove vrste životinja.
- No, do sada još niti jedno sredstvo koje se pokusno upotrijebilo nije pokazalo zadovoljavajuću učinkovitost - poručili su.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....