Fotograf Martin Burić snimio je plamence u ornitološko-ihtiološkom rezervatu Ušće Neretve. Martin Burić je vatrogasac, ljubitelj prirode, autor mnogih izvrsnih slika ptica iz područja Ušće Neretve, koji je na nedavnoj izložbi sa širom javnosti podijelio svoje brojne fotografije, uključujući i mnoge slke ptica.
Plamenci (Phoenicopterus roseus) su donedavno bili smatrani rijetkom vrstom u Hrvatskoj, objavili su iz udruge BIOM, no u posljednje vrijeme zabilježen je veći broj viđenja. Uglavnom se hrane u plitkoj vodi. Iako im je jelovnik raznolik, najčešće će se na njemu pronaći manji beskralješnjaci, mikroalge i sjemenki biljaka. Za vrijeme preleta i zimovanja zabilježeni su na lokalitetima u u Istri (na Mirni, Paludu), Ninskoj solani, Stonskoj solani i na Neretvi. Plamenci se gnijezde u velikim skupinama na pjeskovitim i muljevitim obalama riječnih ušća, uz obale mora ili jezera. Osim toga, mjesta gniježđenja su također i u toplijim predjelima oko Sredozemnoga mora; u južnoj Španjolskoj, u Francuskoj na ušću Rhône u Camarguei te u močvarnim predjelima sjeverne Afrike. Najbliže Hrvatskoj je gnjezdilište plamenaca u Italiji, u blizini delte rijeke Po. Nakon sezone gniježđenja plamenci se mogu vidjeti u Albaniji, Grčkoj, Italiji, Bugarskoj, Crnoj Gori.
Plamenci su sezonski monogamni, što znači da imaju jednog partnera tijekom jedne sezone parenja, ali je česta pojava da mijenjaju partnera u sljedećoj sezoni. Promjena partnera moguća je i u istoj sezoni gniježđenja ukoliko prvo gniježđenje završi neuspjehom.
Za uspješno razmnožavanje neophodne su odgovarajuće razine vode u močvarama, što se ne događa svake godine. Previše oborina može uzrokovati poplavu gnijezda, dok premalo vode može isušiti močvarno područje, što dovodi do brojnog uginuća ptica. Plamenci gnijezde na otočićima unutar močvara kako bi izbjegli predatore s kopna. Godišnje polažu samo jedno leglo, no ako inkubacija ne uspije, mogu pokušati gnijezditi više puta. Obično se gnijezde na muljevitom tlu, gdje stružu blato kako bi izgradili uzdignuto gnijezdo iznad tla.
Naša je obala pretežno kamenita što plamencima ne odgovara, no viđeni su na rijetkim i malobrojnim muljevitim lokalitetima za vrijeme preleta i zimovanja, poput Istre (na Mirni, Paludu), Ninskesolane, Stonske solane i na Neretvi Plamenci se gnijezde u velikim skupinama po pjeskovitim i muljevitim obalama riječnih ušća, uz obale mora ili jezera. Europski areal gniježđenja nalazi se u toplijim predjelima oko Sredozemnoga mora – u južnoj Španjolskoj, u Francuskoj na ušću Rhône u Camargue. Hrvatskoj najbliže gnjezdilište plamenaca je u Italiji u blizini delte rijeke Po. Nakon sezone gniježđenja mogu se vidjeti u većim brojevima u Albaniji, Grčkoj, Italiji, Bugarskoj i Crnoj Gori.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....