Simpatični glodavac nema puno prirodnih neprijatelja, ali mnogima nije omiljen

Posljednjih godina u Međimurskoj županiji sve se češće povlače pitanja u vezi dabra i njihovih aktivnosti u prirodi. Kako dabar nema puno prirodnih neprijatelja, grabežljivci poput vuka su mu jedina prijetnja, on u Međimurskoj županiji slobodno živi i razmnožava se, gdje ženka u jednoj generaciji okoti i do pet mladunaca. Najugroženija su područja uz rijeku Muru i Dravu gdje u kratkom roku mogu srušiti i nekoliko većih stabala najčešće vrba i topola, objavili su iz Javne ustanove Međimurska priroda.

Dabar (Castor fiber) je najveći europski glodavac i ključna vrsta vlažnih staništa. Njegov je život neraskidivo povezan s kopnenim vodama. Svojim djelovanjem, poput rušenja stabala, izgradnje nastambi i brana, može značajno promijeniti i obogatiti vodene ekosustave, koji pružaju povoljne uvjete za život mnogim drugim vrstama. Neke od dabrovih aktivnosti mogu se smatrati štetnim.

U Hrvatskoj se, sukladno odredbama Zakona o lovstvu dabar tretira kao divljač, no istovremeno je zaštićen trajnim lovostajem na temelju Pravilnika o lovostaju. Također, dabar se nalazi na popisu strogo zaštićenih vrsta u sklopu Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama. Zabranjeni su svi oblici namjernog hvatanja ili ubijanja strogo zaštićenih životinja iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti, kao i njihovo namjerno uznemiravanje, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije, namjerno uništavanje ili uzimanje jaja, namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla, oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanje ili odmaranja.

- Dabar je jedna od najčešćih vrsta koje stradavaju na prometnicama na području Međimurske županije. Najsmrtonosnija cesta za dabrove pokazala se ona koja se proteže uz akumulacijsko jezero Dubrava - istaknuli su iz Javne ustanove.

Proteklih nekoliko godina intenzivno se radi na donošenju Plana gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj kako bi se na temelju tog dokumenta mogle odrediti mjere za sprečavanje ili umanjenje šteta nastalih djelovanjem dabra, odnosno još važnije, kako bi se omogućio kvalitetniji suživot dabra i ljudi vodeći računa o dobrobiti i jednih i drugih. Nadležno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je tijekom lipnja i srpnja 2024. godine provelo savjetovanje s javnošću za Prijedlog Plana gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj te se čeka njegovo donošenje.