BRANKO ROGLIĆ 'Na vlast mora doći Vlada koja će reći: Mi ćemo spasiti ovu državu i izgubiti vlast. I sve treba privatizirati, osim energije, šuma i vode'

Vlasnik Orbico grupe Branko Roglić jedan je od naših najuspješnijih poduzetnika, tvrtke danas ima u 17 država i sve posluju bez gubitaka. Nedavno se popeo na sam vrh - postao je najveći europski distributer. Osim distribucijom nekih od najpoznatijih brendova bavi se i turizmom, ali ulaže i u proizvodnju. Za sebe kaže da je socijaldemokrat u duši, a kapitalist po habitusu, no ne skriva da je razočaran Vladom.

Neposredno pred početak našeg intervuja imao je sastanak sa šefom Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladenom Pejnovićem koji mu je predložio da uloži u državnu banku.

- Imao sam sastanak sa šefom DUUDI-ja i s čelnicima Hrvatske poštanske banke - predsjednikom Uprave Tomislavom Vuićem i članom Uprave Domagojom Karadjolom. Razgovarali smo o njihovu prijedlogu da dokapitaliziram HPB. Traže privatni kapital jer, prema propisima, 30 posto kapitala od onog kojim će država dokapitalizirati banku mora biti privatan.

I jeste li zainteresirani?

- Ovo je bio prvi razgovor na tu temu i rekao sam im da sam spreman razmotriti takav prijedlog. No, prije bilo kakve odluke moram razgovarati s ljudima koji u mojoj kompaniji vode financije.

Znači, niste potpuno odbacili takvu mogućnost?

- Nisam, ali ću je sigurno jako dobro razmotriti. Ja sam u načelu protiv toga da je država vlasnik poduzeća ili banaka. HPB bi trebalo dati u privatne ruke.

Vlada se nedavno pohvalila da smo izašli iz recesije. Ima li razloga za optimizam?

- Ima razloga za blagi optimizam. Drugi uzastopni kvartal rasta je u svakom slučaju dobra vijest. No, to nije dovoljno za veselje. I dalje moramo ustrajati na bolnim rezovima.

Prije par tjedana je HUP, u kojem ste predsjednik Nadzornog odbora, govorio da su nužne strukturne reforme. Što bi to konkretno podrazumijevalo?

- To znači otpuštanje ljudi u javnom sektoru. Jer ako ste izgubili 150 tisuća radnih mjesta u realnom sektoru, adekvatno tome morate smanjiti i broj ljudi u administraciji kako biste zadržali ravnotežu. Ona se može postići kada imate privatni sektor koji svojim radom i prihodima može financirati adekvatan javni sektor. Ako nema balansa između realnog i javnog sektora, a u Hrvatskoj toga nema već odavno, treba ga uspostaviti. A za to su potrebni rezovi.

Vlada rezove nije radila jer bi, tvrde, to dovelo do još veće krize pa su se odlučili za drugačiji pristup - smanjili su osnovicu za plaće, uveli da na dvoje ljudi koji odu može biti zaposlen jedan...

- To je samo obilaženje oko vruće kaše. I to jednom mora prestati. Mora konačno na vlast doći vlada koja će reći: mi ćemo spasiti i stabilizirati ovu državu, ali ćemo zatim izgubiti vlast.

Jesu li samo otpuštanja dovoljna?

- Treba smanjiti proračun. Slažem se s Nikicom Valentićem koji je jednom izjavio da proračun ne bi trebao biti veći od 100 milijardi kuna. A da bi se to postiglo treba restrukturirati državu jer ne možete smanjiti troškove administracije ako imate 21 županiju i 500 općina. Državu treba svesti na šest regija, a unutar svake od njih 10 do 15 općina. 1Kako restruktirati javna poduzeća?

- Neka i dalje moraju ostati u rukama države, ali moraju biti vođena kao što su privatna. Sada javna poduzeća služe za uhljebljivanja. Treba iz njih izbaciti sve uhljebe, dati im otpremnine i neka tim novcem pokrenu neki posao.

Što bi trebalo ostati u vlasništvu države?

- Samo javna poduzeća - energija, šume, vode, brodski prijevoz... U svakom slučaju ne više od pet, šest takvih poduzeća. Sve drugo moramo dati u privatne ruke. Osim toga, treba povećati i naplatu poreza. Fiskalizaciju treba nastaviti jer se samo dvije stvari moraju - umrijeti i platiti porez. I posljednje, treba urediti pravni sustav koji je u Hrvatskoj prelabav.

Sad bi Vam većina političara rekla da je ovo što zagovarate nerealno jer se ne može država voditi poput kompanije.

- Država se mora voditi kao poduzeće kad govorimo o ekonomskoj stabilnosti. Država jest jedno veliko poduzeće u kojem morate ljudima dati plaću, paziti da vam administracija nije prevelika u odnosu na onaj dio poduzeća koji stvara prihode, morate voditi računa kamo ćete investirati profit jer nije profit da se vlasnik bahati, već mora služiti tome da su ljudi pristojno plaćeni, da je poduzeće dugoročno održivo, da možete pratiti tehnologiju koja se svakodnevno mijenja…

Mislite li da će se dogoditi potrebne reforme ako HDZ dođe na vlast?

- Karamarko taji program kao zmija noge i teško je procjenjivati na osnovi šturih informacija. No, kad je riječ o modelima koje zagovaraju svjetski ekonomisti za Hrvatsku, osobno sam skloniji idejama Hansa Wernera Sinna, nego onome što zagovara Joseph Stiglitz koji kaže da treba investirati. Ali kako? Tko će ti dati novac kad si već dužan toliko da ne možeš dobiti novi kredit.

Mislite li da bi se dolaskom na vlast HDZ-a nešto značajnije promijenilo?

- Ne znam hoće li biti dovoljno hrabrosti da se pokrenu reforme o kojima sam govorio.

HUP, čiji ste Vi jedan od čelnika, nedavno je iznio dosta teške kritike na račun Vlade. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić odmah je uzvratio da se HUP ponaša kao oporba, a ne kao partner.

- U ovoj državi mora biti netko tko će otvoreno reći kako stoje stvari. A kad smo kod toga da nismo partneri, pa bivši ministar financija Slavko Linić jednom je rekao da su za situaciju u Hrvatskoj krivi poduzetnici. Na to sam mu odgovorio - a zašto onda ne dolaze stranci?! Upitnik koji smo poslali političkim strankama nismo postavili ni Milanoviću ni Karamarku. HUP želi pokazati što onaj tko dođe na vlast mora učiniti kako bi se stabilizirala situacija u državi. Želimo zadržati istu distancu prema svim političkim opcijama u ovoj zemlji. Osobno nisam član nijedne stranke.

Vlada je smanjila parafiskalne namete, donijeli su zakon o investicijama kojima su omogućili olakšice i izravne subvencije?

- To sve nije dovoljno u odnosu na terete koje je država stavila na leđa poduzetnika. Mislim da nitko u Hrvatskoj uopće ne zna koje sve parafiskalne namete imamo.

Koliko je Orbico grupa lani uplatila u proračun, za sve od poreza i drugih nameta?

- Oko 600 milijuna kuna.

Koliko je to više ili manje u odnosu na prije tri godine, s obzirom na to da se Vlada hvali da je znatno olakšala financijski teret države prema poduzetnicima?

- Sada imamo 3200 zaposlenih, rastemo za 10 do 12 posto godišnje, tako da je teško napraviti jednostavnu matematičku usporedbu.

Kao socijaldemokrat u duši, kako često kažete za sebe, jeste li razočarani u ovu vladu i biste li im dali svoj glas za još jedan mandat?

- Dobro bih o tome razmislio. Ali nema puno alternative.

Ima li barem jedan potez ove vlade koji Vas je kao poduzetnika razveselio?

- Ne mogu reći da nisu ništa pokušavali i da ti pokušaji ne idu u dobrom pravcu. No, problem je što nisu dovoljni. Mislim da to nije iz neznanja, već zbog politike - sve rade oprezno kako se ne bi nekome zamjerili i izgubili glasove birača.

Mislite li da je Vlada trebala uvesti porez na nekretnine?

- Takav porez postoji u mnogim državama. Kod nas je situacija malo specifična jer su naši ljudi štedjeli stvarajući nekretninu, za razliku od, recimo, Nijemaca koji žive u unajmljenim stanovima. Bilo bi nepošteno sad uvesti veliki porez jer su ljudi, kada su kupovali ili gradili te nekretnine, porez već jednom platili. No, ako želimo spasiti državu, trebali bismo i mi uvesti taj porez.

Vlada je danas počela proceduru privatizacije HAC ONC-a, smatrate li da je trebalo ići u monetizaciju autocesta bez obzira na to što je 800 tisuća ljudi tražilo referendum?

- Vlada je dala dobar prijedlog i autoceste je trebalo monetizirati. Trebalo je dati nekome da upravlja autocestama na najbolji mogući način i uvesti vinjete. Znate koliko smo uštedjeli na troškovima u Sloveniji otkada su uvedene vinjete? Taj trošak za poduzeće u Sloveniji nam je na godišnjoj razini manji za 150 tisuća eura. U Hrvatskoj bi sigurno ušteda bila tri puta veća.

Poslujete na inozemnim tržištima. Jeste li Vi za devalvaciju kune?

- Ne. Ja sam za deprecijaciju, lagano opuštanje kako bi se smanjili troškovi. Devalvacija je izvan svake diskusije jer i građani i tvrtke imaju kredite vezane uz stranu valutu. Kad bi se za 10 posto povećao dug, mi smo gotovi, u bankrotu. To se ne smije dogoditi.

Nedavno ste proglašeni najvećim europskim distributerom, poslovanje Orbica u 2014. bilo je odlično. Je li moguće da u tome nema nimalo zasluga promjena koje je uvela ova vlada?

- Moja Orbico grupa posluje u 17 država, zapošljavamo 3200 ljudi. Prihodi su nam lani bili 1,077 milijardi eura. Orbico grupa vrlo je profesionalna i prilagodili smo se situaciji u Hrvatskoj. Sigurno da bi naš profit u Hrvatskoj bio veći da nema tolike porezne presije, ali unatoč tome smo pozitivna tvrtka. Od ukupno 17 milijuna eura profita, u Hrvatskoj smo ostvarili 2,5 milijuna, a u Bugarskoj, recimo, 3,5 milijuna.

Kolika je prosječna plaća u Orbicu?

- Oko 7200 kuna neto.

Imate odlične poslovne rezultate, ali kritičari vam često prigovaraju da su takvi zato jer vi ne proizvodite već distribuirate?

- U što da ulažem? U termoelektrane, a ugljena nemamo. Hoću li uložiti u nešto što nema šansu na tržištu? Ulažem u ono što ima šansu jer nisam lud da bankrotiram. Radim u 17 država u kojima ostvarujem profit, a 10 posto od tog profita investiram u Hrvatsku. Ulažem u proizvodnju vina, maslinova ulja. Imam dva hotela, 16 vila s bazenom, vinograde, maslinike, pokrećemo proizvodnju kulena, kupio sam koze i namjeravam pokrenuti proizvodnju sira i mlijeka...

U turizmu ulažete u vile i male hotele, ali ne želite da imaju 5 zvjezdica. Zašto?

- Zato što su svi naši hoteli s pet zvjezdica u stečaju. Hoteli do 50 soba koje može kontrolirati nekoliko dobro obučenih ljudi mogu donijeti profit. Moje poduzeće koje se bavi turizmom ima 57 zaposlenih i radi s profitom. Nisu to neki spektakularni profiti, ali nije ni gubitak.

Kako napreduje vaš projekt izvoza hrvatskih tvrtki kroz Orbicov distribucijski kanal?

- Jako dobro. Do sada nam se javilo 100 tvrtki iz Hrvatske, oko 15 iz BiH i isto toliko iz Slovenije. Kroz taj se projekt može napraviti 100 do 150 milijuna eura novog prometa.

Bili ste donator Josipovićeve kampanje. Jeste li bili iznenađeni kad je izgubio?

- Jesam. Mislim da je za to kriva lijeva opcija koja se nije dovoljno potrudila da on dobije izbore. Možda čak netko od njih nije ni želio pobjedu.

Hoćete li možda financijski pomoći njegovu novu stranku?

- U stranku neću ući jer želim ostati izvan politike s obzirom na svoju funkciju u HUP-u. Osim toga, u Josipovićevoj stranci ima nekoliko ljudi koji mi nisu po ćudi. A razmislit ću hoću li financijski pomoći kampanju njegove stranke. Gospodina Josipovića inače izuzetno poštujem i cijenim.