Facebook diže revolucije, ali svijet ipak pokreće - novac

Jedan od najangažiranijih politologa današnjice, Ian Bremmer, umoran je. Proveo je nekoliko vrlo napornih dana s premalo sna, a previše sastanaka i razgovora. Susrećemo se samo jedan dan nakon završetka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu gdje je on bio apsolutna zvijezda.

U Davosu se razgovaralo o tržištima u nastajanju, emerging markets, temi za koju je Bremmer neupitni autoritet . Njegovu tezu da u Kini, Rusiji, Saudijskoj Arabiji i Brazilu, dakle u najbrže rastućim zemljama, politika ima istu, a ponekad i veću ulogu od tržišta, nitko ne osporava. Ali, još je veću pozornost privukla jedna njegova usputna definicija članica G20, skupine najmoćnijih zemalja svijeta. On ih je, naime, nazvao G-Zero. Ta je, dakle, usputna doskočica razljutila svjetske moćnike, a kako pričaju upućeni, potpuno razbjesnila francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja koji je domaćin skorog sastanka članica skupine G20 u Cannesu.

Zašto G-Zero

- Svijet u kojemu živimo je G-Zero svijet - govori mi Bremmer dok naručuje bocu crnog Rioja vina, kao da je takva teorija sama po sebi razumljiva. Sva sreća, prije sastanka sam štreberski našla suštinu G-Zero u prestižnoj publikaciji Foreign Affairs za koju Bremmer često piše. - Trenutačno živimo u G-Zero svijetu u kojemu niti jedna država, ni blok zemalja nemaju nii politički, ni ekonomski utjecaj ili volju da vode stvarnu međunarodnu politiku - tvrdi Bremmer. Rezultat će, kaže, biti intenzivniji konflikti na međunarodnoj sceni o pitanjima vezanima uz trgovinu, financijsku regulaciju, makroekonomsku koordinaciju, klimatske promjene...

- Najvažnija promjena jest nedostatak globalnog upravljanja i nastanak potpuno novog svjetskog poretka. Mislili smo da je završetak hladnog rata bio događaj koji je donio najviše promjena u posljednjih pola stoljeća. No, za globalnu ekonomiju rušenje Zida samo nas je pomaklo od G7 svijeta prema G7 + Rusija svijetu. Financijska kriza pomaknula nas je prema G20 i postalo je jasno da svjetske sile više ne mogu odgovoriti na tranzicijske probleme bez pomoći zemalja u nastajanju, poglavito Kine - ističeBremmer. No, problem G20, prema njegovu mišljenju, drugačiji su stavovi prema demokraciji i ulozi države u domaćem ekonomskom razvoju. - Čini se da ostvaruju pozitivne rezultate samo kad su svi članovi izloženi jednakoj prijetnji u istom trenu - navodi. Kako izlazimo iz krize, tako G20 gubi na jedinstvu. Prvi put nakon više desetljeća nemamo svjetsku silu koja određuje svjetski poredak. Bremmer tvrdi da SAD ostaje moćna država, ali njegova je sposobnost utjecaja na događaje u drugim krajevima svijeta znatno opala.

Suradnik važnih novina

Razgovaramo u trenutku kad se zahuktavaju dramatični događaji u arapskom svijetu. Točnije, u Tunisu. Bremmer neprestano pogledava na moj mobitel kako bi provjerio vijesti. Mali luksuz u prenapučenom životnom rasporedu Iana Bremmera je, naime, posjedovanje starog modela mobitela bez mogućnosti provjeravanja e-mailova i interneta. Ian Bremmer je na razgovor za Jutarnji list upravo stigao iz londonskog sjedišta televizije Bloomberg, a prije toga ga je u hotelu posjetio CNN. Svi žele čuti njegovo mišljenje o globalnim kretanjima.

Tog 41-godišnjeg Amerikanca, naime, smatraju ekspertom u pitanjima vanjske politike, tržišta u nastajanju i političkom riziku. Bremmer je kreirao prvi indeks globalnog političkog rizika, tzv. GPRI (Global Political Risk Index) u suradnji s investicijskom bankom Citigroup. Osim što piše za vodeće medije kao što su Wall Street Journal, New York Times i Harvard Business Review, Bremmer u svojoj konzultantskoj agenciji Eurasia Group savjetuje kompanije i državna vodstva o globalnim političkim rizicima pri stranim investicijama. Lani je objavio knjigu koja je prema mišljenju The Financial Timesa jedna od deset najvažnijih publikacija u 2010. godini.

Osim što svjedočimo Facebook revoluciji na Istoku i prelasku G20 svijeta u G-Zero svijet, Bremmer smatra da umire i ono u što je Zapad vjerovao godinama - moć slobodnog tržišta. Spomenuta novonastala situacija koju Bremmer obrazlaže u knjizi jest da je, nakon desetljeća multinacionalnih kompanija koje su nevidljivom rukom upravljale svijetom, došlo doba u kojemu svjetskom ekonomijom upravljaju države koje su prigrlile tzv. državni kapitalizam. Ono što ga razlikuje od kapitalizma zapadnih zemalja jest to što je financijski uspjeh u drugom planu - tek nakon političkog. Gotovo apsurdna situacija u kojoj se države vođene idejom o slobodnom tržištu bore s nezaposlenošću, dugovima i sporim financijskim oporavkom, za razliku od gotovo totalitarnih režima u kojima država kontrolira tržište, upućuje na konačnu mogućnost - kraj slobodnog tržišta.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg