NOVA RASPODJELA MIROVINSKIH FONDOVA

60 tisuća ljudi nije promijenilo fond. Oni koji jesu tražili najrizičniji A model

Mogućnost promjene fonda koristilo je samo 7000 ljudi, a ostali će biti raspoređeni automatizmom
 Goran Mehkek/CROPIX

Na kraju je 7.021 osoba iskoristilo zakonsku mogućnost i samo izabralo kategoriju mirovinskog fonda. Njih 4.704 odlučilo se za agresivnu strategiju ulaganja odnosno potportfelj A, a 2.317 za konzervativnu - C kategoriju. Sve ostale država odnosno Središnji registar osiguranika ( Regos) rasporedit će u umjerenu B kategoriju fonda društva za upravljanje kod kod kojeg su bili. Doduše, i one koji imaju više od 60 godina Regos će prebaciti u C kategoriju.

Prema podacima Regosa, najviše se građana odlučilo za AZ (2.805), nešto više od 2.000 za Raiffeisen, PBZ/CO izabralo je njih 1,162, a Erste Plavi 1,015. Sad slijedi vrijeme prebacivanja imovine i u četvrtak 21. kolovoza, kada kategorije fondova trebaju započeti i operativno s radom, znat će se tko s kolikom imovinom upravlja. U konačnici ispalo je bolje nego što je itko očekivao. Još jednom pokazalo se da su Hrvati generalno kampanjci i da sve radi/obavljaju zadnji dan. Posljednjeg dana zakonskog roka poslovnice Fine je pohodilo otprilike isto toliko ljudi koliko je kapalo tijekom gotovo dva mjeseca predbilježbe.

Naime, prvi dan za izbor kategorije mirovinskog fonda bio je 20. svibnja. Odsad nadalje, zakon je otvorio mogućnost da se kategorija fonda mijenja jednom u tri godine i to u godini kada član fonda napuni godine života djeljive sa tri i u mjesecu kada je rođen. Primjerice, u 27.-oj, 33.-oj ili 54 godini života.

Iako je prvotno mislio da o tome neće pisati, na cijelu situaciju prigodno se osvrnuo i poznati hrvatski investitor Nenad Bakić na svom blogu Eclectica. On je objavio istraživanje o ulaganjima mirovinskih fondova po zemljama iz kojeg proizlazi da su naši 'mirovinci' najkonzervativniji. Dok, za ilustraciju švedski imaju 39 posto imovine u obveznicama ili belgijski 45, norveški 67, hrvatski, kada se zbroje ulaganja u domaće i strane, imaju oko 73,36 posto imovine uloženo obveznicama.

Pokazuju to službeni Hanfe podaci za lipanj. - To nemaju fondovi ni u jednoj zemlji čak ni u Njemačkoj - ističe Bakić.

Kako je objasnio Njemačka se dva puta pojavljuje u tablici jer u toj zemlji postoje dva tipa fondova.

U kategoriji koja ima prosjek ulaganja u obveznice 65 posto prevladavaju fondovi koji su tzv. 'definiranih obveza'. Oni funkcioniraju na način, pojasnio je, da se u njih uplaćuju iznosi tako da se u konačnici dobije neka određena svota, pa takvi fondovi prirodno ulažu više u instrumente fiksnog prinosa.

Činjenica da domaći mirovinski fondovi imaju nešto više od 11 milijardi kuna uloženih u dionice, od čega 6,6 u hrvatske i oko 4,8 u strane, rezultat je prvenstveno zakonskih i tržišnih ograničenja i okolnosti.

Zbog toga se i išlo u izmjene zakonskog okvira, kako bi im se mirovinskim fondovima omogućilo normalno funkcioniranje.

Jednostano, oni su bili preveliki za tržište, a pravila ponašnja stroga i kruta. I oni sami, u neslužbenim razgovorima, ističu kako nisu željeli imati toliko imovine alocirane u obveznice, ali drugog izlaza nije bilo. Kada su uložili u dionice koje su ocijenili perspektivnim i u koje su im zakonski limiti dozvoljavali, ono što je ostalo morali su negdje drugdje uložiti i onda su ulagali u ono što svaki udžbenik iz ekonomije navodi kao najsigurnija ulaganja, a to su državne obveznice.

Ipak, kad se sve zbroj i oduzme, oni u svojim portfeljima imaju oko trećinu Podravke, četvrtinu Končara, oko 20 posto Dalekovoda, preko 11 posto HT-a...

No, i u skučenim okvirima, društva za upravljanje mirovinskim fondovima ostvarivali su rezultate bolje nego što se očekivalo da će ostvariti kad se kretalo u mirovinsku reformu.

Prema zadnjim službenim podacima za lipanj prosječan prinos bio je 5,75 posto, a upravljaju s 61,4 milijarde kuna imovine.

Ulaganja u dionice, obveznice i depozite

Od 21. kolovoza zapravo će se vidjeti što mirovinski fondovi može učiniti za svoje klijente, kada se imovina razvrsta po kategorijama i kad će za svaku od njih vrijediti točno određena pravila ulaganja.

A bi trebala biti najrizičnija i imati najviše dionica u svom portfelju. B će se ponašati otprilike na isti način kako su dosad ulagali, a C će biti potpuno bez dionica okrenuta obveznicama, depozitima i trezorskim zapisima. Slijedom toga, trebali bi donositi i različite prinose. A nešto više, ali, ako se promjeni trend za tržištu i gubitke, B kakvi su sad, a C par postotaka manje od B.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 03:53