Banke daju OIB: Porezna će dobiti uvid u imovinu dužnika u francima

Iako prvi sastanak radne skupine za dužnike u švicarskim francima nije donio korak prema kompromisu između dužnika i banaka, neki pomak u iznalaženju dugoročnog rješenja ipak je napravljen. Problem dostave OIB-a kao glavnog alata Ministarstvu financija za analizu dužnika prema imovinskom i prihodovnom kriteriju, čini se, bit će riješen.

Bankarska tajna

Ministarstvo financija dosad nije moglo napraviti socijalnu strukturu dužnika jer, kako je kazao ministar financija Boris Lalovac, banke nisu bile spremne dostaviti OIB dužnika. U Hrvatskoj udruzi banaka su pojasnili da im to priječi zakon prema kojem moraju čuvati bankarsku tajnu. Jer, ako neki klijent nije suglasan da se njegovi podaci proslijeđuju, uvijek može tužiti banku. No, iz banaka su signalizirali da je to moguće učiti zaobilaznim putem, najvjerojatnije preko Porezne uprave.

Povoljniji uvjeti

U Zakonu o kreditnim institucijama stoji da se obveza čuvanja bankarske tajne ne odnosi na neke slučajeve, među ostalim, ako se povjerljivi podaci priopćavaju HNB-u ili drugom nadzornom tijelu za potrebe supervizije ili nadzora. “Bilo je riječi o tome kako riješiti taj tehnički problem i moguće je da će veću ulogu preuzeti Porezna uprava”, kaže jedan predstavnik u radnoj skupini.

Na pitanje je li riješen problem OIB-a, ministar Lalovac kaže da se još traži pravno rješenje. Dodaje kako ne zna hoće li to biti moguće jer “to trebaju reći pravnici”. Osim izravnog traženja OIB-a od banaka, postoji i mogućnost da Poreznoj upravi svoje podatke daju sami dužnici koji su zainteresirani za rješavanje svog slučaja, kao i izradu socijalnih kriterija za otpis duga. Koliko je izgledno da na to pristanu?

U Udruzi Franak to sigurno neće podržati jer oni ostaju na svojim pozicijama da ne žele podjelu dužnika po socijalnim kriterijima i inzistiraju na konverziji kredita u kunske po početnim uvjetima za sve. Banke, s druge strane, prihvaćaju samo oprost duga, pa i konverziju, po socijalnim kriterijima.

Pomirljive pozicije

- Banka nemaju ništa protiv konverzije kredita u kune. Ako je riječ o dužnicima koji imaju teškoća s vraćanjem kredita, konverzija je moguća po povoljnijim uvjetima. Za bolje stojeće dužnike konverzija je moguća samo po tržišnim uvjetima - kaže Zoran Bohaček, direktor HUB-a. Imajući u vidu te nepomirljive pozicije, očito je da se aktivnije u rješavanja problema moraju uključiti državne institucije, Ministarstvo financija i HNB.

Izgledni kompromis

Bez obzira hoće li Ministarstvo finaNcija izraditi kriterije ili ne, prema mišljenju jednog financijskog analitičara, nije realno očekivati ostvarenje zahtjeva udruge Franak i izgledno je da će se problemi dužnika rješavati pojedinačno. Najizglednijim se čini kompromis po kojem bi dužnici koji su uzeli kredit za prvu nekretninu nastavili u njoj živjeti i sa svakim od njih banka bi našla neko rješenje.