REFORMA ZBOG SVJETSKE BANKE

Dječji doplatak neće dobiti onaj tko ima puno imovine

Procjenjuje se da bi 32.000 obitelji u Hrvatskoj ostale bez dodatka za mališane
 Goran Mehkek/CROPIX

Da bi Hrvatska mogla povući zajam Svjetske banke od 150 milijuna eura, koji je nedavno najavio ministar financija Slavko Linić , mora provesti određene reforme. Riječ je o drugom zajmu “za razvojnu politiku ekonomskog oporavka” (ERDPL2), a kao i u slučaju prvog takvog zajma, koji je odobren u travnju 2011. godine, cilj mu je podržati politike koje će osigurati oporavak gospodarstva. Kako stoji u najnovijem informacijskom dokumentu Svjetske banke o tom kreditu, on podržava strukturne reforme koje je Vlada najavila još u kolovozu lani, a to su fiskalna konsolidacija smanjenjem rashoda u državnoj administraciji, socijalnom sektoru i području upravljanja javnim financijama.

Povlaštene mirovine

Među mjerama koje se spominju jesu i “ukidanje povlaštenih mirovina službenika, kao i reforma braniteljskih mirovina”. Vlada je najavila da će smanjiti mirovine više od 5000 kuna za oko 10 posto, čime je vjerojatno ispunila uvjete iz zajma. Međutim, stručnjaci već dugo ukazuju na potrebu postupnog ujednačavanja svih mirovina koje su odobrene po posebnim kriterijima s općim sustavom.

Drugi važan reformski korak trebao bi se poduzeti u socijalnom sustavu. Svjetska banka smatra da bi proširenje kriterija imovinskog cenzusa na program dječjeg doplatka značajno poboljšalo “točnost ciljanja” socijalne pomoći, tako da je dobiju oni kojima je potrebna. Ako bi se umjesto dohotka gledala imovina kojom raspolaže kućanstvo, broj korisnika dječjeg doplatka, procjenjuje Svjetska banka, smanjio bi se za 15 posto.

Obrtnici na minimalcu

Kako u Hrvatskoj dječji doplatak koristi oko 215 tisuća obitelji, to znači da bi ih oko 32 tisuće moglo ostati bez tog prava koji u prosjeku iznosi 353 kune. Neslužbeno, dječji doplatak je naknada čije dobivanje Ministarstvo socijalne politike namjerava postrožiti. Godinama se upozorava da je to jedno od najzloupotrebljavanijih prava. Na njega se godišnje troši 1,7 milijardi kuna - trostruko više nego za socijalne pomoći. Kako se gledaju samo prihodi, a ne i imovina korisnika, pravo na njega, primjerice, stječu i obrtnici prijavljeni na minimalac.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:50