KRIM DOSJE TVRTKA PAŠALIĆA

‘Nisam ja zapovjedio HV-u da granatira Šibenik nego Škugor’

Vrhunac uspona u vojnoj hijerarhiji doživio je 1. 8. 1992., kada je postavljen za načelnika SIS-a u Šibeniku

ŠIBENIK - Šibenska policija uhitila je četiri osobe: Željka Maglova, bivšeg zapovjednika 73. bojne Vojne policije, Tvrtka Pašalića, bivšeg načelnika SIS-a, Damira Boršića i Milorada Pajića, koje se sumnjiči za zlostavljanje i nečovječno postupanje prema srpskim ratnim zarobljenicima i civilima u šibenskom vojnom zatvoru Kuline tijekom 1992.

Osumnjičeni su privedeni u Istražni centar Županijskog suda u Splitu, gdje im je određen 48-satni pritvor. Tri uhićenika sumnjiči se za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, dok se jednoga tereti za zločin protiv civila.

Jutarnji list donosi službenu zabilješku koju su djelatnici kriminalističke policije PU šibensko-kninske sastavili 12. 3. 1999., a koja govori o inkriminiranim događajima u kojima se kao sudionik spominje i Tvrtko Pašalić...

1. slučaj

Naručeno granatiranje Šibenika od HV-a

Posebno poglavlje u Pašalićevu iskazu odnosi se na tzv. lažni topnički napad na Šibenik 6. veljače 1993., dan uoči parlamentarnih izbora. Odbacio je optužbe bivšeg vojnog policajca Marija Barišića da mu je izdao nalog za fingirani napad.

“Obavijest o tome dobio sam od zapovjednika 72. bojne VP Mihaela Budimira, a poslije sam doznao kako je u stvari lažni topnički napad na Šibenik osmislila služba IPD 113. brigade HV-a i to djelatnik Boris Zmijanović sa Davorom Pažaninom, ideju je prihvatio tadašnji načelnik stožera 113. brigade Davo Škugor koji je ideju sproveo u djelo.”

2. slučaj

Jezikova juha kod ministra Gojka Šuška

Tvrtko Pašalić je u Zagrebu kod tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška morao pojasniti efekte koje je proizvelo naručeno bombardiranje Šibenika od strane HV-a.

- Što se to događa u Šibeniku, što se on to bavi politikom?! - vikao je tada ministar, nakon što je prethodno predsjednik Tuđman dobio izvješće iz Šibenika - svojevrsnu predstavku - koju su mu uputili šibenski HDZ-ovci i u kojoj se najviše ocrnjuje njega i Davora Škugora. Šušak ga je tada pitao: “Znaš li da je Škugor kosovac”, na što je Pašalić rekao da je takav dojam o Škugoru stekao čitajući laži pisane poradi političke prevlasti unutar HDZ-a u Šibeniku.

3. slučaj

Planiranje ubojstava policajaca i Srba

U povodu optužbi da je vojne policajce Marija Barišića i Milorada Pajića nagovarao na ubojstvo tadašnjih čelnika Policijske uprave Šibenik Nikole Vukošića i Ive Fuština, te viđenijih Srba, Pašalić je istražiteljima rekao:

“To su obične gluposti! Tijekom rata neprestano sam surađivao s načelnikom Vukošićem. Odnos je bio profesionalan i korektan”.

4. slučaj

Pogibija Barešića i ratno profiterstvo

Posebno poglavlje u životu Tvrtka Pašalića odnosi se na ratne dane koje je proveo s Mirom Barešićem i njegovom kontroverznom pogibijom. Također, navodi se da je 1983. u SR Njemačkoj počinio više kaznenih djela za koja je bio kažnjen po Zakonu za strance, dok ga je u ratnim vremenima šibenski HDZ javno prokazao kao ratnog profitera.

5. slučaj

Mučenje ratnih zarobljenika

Tadašnje optužbe iz tiska, u kojemu se zajedno sa Željkom Maglovom, Franom Goretom i Ivanom Livajom (preminuo 2008.) dovodi u kontekst mučenja ratnih zarobljenika na Kulinama - Pašalić definira u iskazu kao “laži u funkciji zlih namjera”. Pašalić je tada tvrdio da su ti zatvorenici u Kuline dolazili s već postojećim ozljedama. Istaknuo je primjer skupine zarobljenika iz sela Ubli i Nos Kalika, te njegovo angažiranje da se zarobljenike ne premlaćuje, pri čemu je tada disciplinski kaznio vojnog policajca Ričarda Maturu koji je ošamario jednog od zarobljenika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. prosinac 2024 11:33