Crkva želi Primorca, Bandića i Hebranga. Nipošto novog Mesića

ZAGREB - Predsjednička kampanja se zahuktava, a kao nikada do sada neki kandidati žele svjedočiti što veću bliskost s Crkvom. Tako se Dragan Primorac, Andrija Hebrang i Milan Bandić rado slikaju s predstavnicima Crkve te inzistiraju na osobnoj kršćanskoj tradiciji.

Stalno spominje Boga

Hebrang je, recimo, svoj program predočio biskupu Barišiću u Splitu, Dragan Primorac obvezatno posjećuje crkvene institucije kao da se kandidira za biskupa, a Bandić stalno spominje “kršćanske obiteljske vrijednosti i Boga”. Stoga se postavilo pitanje hoće li Crkva možda preferirati taj kandidatski “trojac”.

Don Ivan Grubišić, sociolog religije, siguran je da podršku biskupa neće dobiti Vesna Pusić ni Ivo Josipović, ali mogli bi je (ne) izravno dobiti baš Hebrang, Bandić ili Primorac.

Adalbert Rebić nam kaže da spomenuti trojac odgovara, “više ili imanje, kriterijima koje je Crkva postavila kao potrebne kvalitete novog predsjednika”. Iz krugova bliskih Kaptolu kažu da se Crkva više protivi dolasku nekog sličnog Mesiću, poput Josipovića ili, kako kažu, ne daj Bože, Vesne Pusić, nego što će “gurati” nekog od spomenute trojice kandidata. No, neki krugovi bliski Crkvi navode da Bandić najbolje kotira među biskupima.

Pošten, savjestan, radin...

Povodom predsjedničkih izbora Hrvatska biskupska konferencija pozvala je “katoličke vjernike, da izborima pristupite svjesno i odgovorno”, kako bi svojim glasom pridonijeli daljnjemu razvoju Hrvatske.

Crkva ističe kako novi predsjednik mora izbjegavati sve čime bi mogao stvoriti dojam da je predstavnik samo nekih građana i njihovih nazora.

- Naravno da je Crkvi stalo do toga da budući predsjednik bude vjernik, po mogućnosti i katolik, ali to očigledno neće biti njezin apsolutni uvjet. Kako bi to izgledalo kad bi Crkva bila indiferentna prema vjeroispovijesti i svjetonazoru kandidata za prvog čovjeka države Hrvatske - navodi teolog Adalbert Rebić te kaže kako Crkva nije i neće pozvati građane da glasuju za konkretnog kandidata.

Prema njegovu mišljenju, ne bi bilo u redu da u zemlji u kojoj ima više od 90 posto vjernika (teista), predsjednik bude ateist.

- Zar bi trebalo biti čudnim da će Crkva, odnosno vjernici biti zadovoljni ako novi predsjednik bude čovjek blizak njihovu svjetonazoru - kaže don Živko Kustić. No, nije sve u svjetonazoru, već i u ostalim kvalitetama, nastavlja Kustić, koji kaže da Crkva neće “davati upute oko glasovanja”.

- Crkva javno i poimence neće promovirati nijednog kandidata. To je diplomacija Crkve - navodi socijolog religije don Ivan Grubišić. No, Crkva će, uvjeren je Grubišić, već naći mogućnost kako se opredijeliti jer je politički izbor novog predsjednika za nju i te kako važan.

‘Veliki Hrvati’

Grubišić drži da je bliskost Crkvi koje ispoljavaju nekih kandidata “formalno i interesno, a ne iz uvjerenja”.

- Djela su im u suprotnosti s kršćanskim izvornim standardima. Neki su i kršteni kao ‘veliki Hrvati’, kaže Grubišić.

Od novoga predsjednika biskupi očekuju da ističe važnost neradne nedjelje

ZAGREB - S obzirom na to da se podigla prašina oko Arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, HBK upozorava da predsjednik “ne smije dovesti u pitanje teritorijalnu cjelovitost”. Zato se ističe da je “u pripremanju ulaska naše države u EU obveza predsjednika prepoznati kako čuvati hrvatsku suverenost”.

- Zastupati Hrvatsku na dobro njezinih građana može onaj predsjednik koji u svojoj službi poštuje i štiti kršćanska načela te načela naravnoga zakona obrane i zaštite ljudskoga života od začeća do naravne smrti, dostojanstvo braka i obitelji te slobodni izbor vjerskoga odgoja i vjeronauka u školi.

Prema HBK, predsjednik mora biti čovjek kojemu je stalo da društvo živi na istini o prošlosti. - Predsjednik je dužan zalagati se za istinu o agresiji na Hrvatsku i o njezinoj obrani u Domovinskom ratu. HBK traži da predsjednik zastupa osudu zločina fašizma, nacizma i komunizma, s posebnim naglaskom na rasvjetljavanje nedjela komunističkoga režima.

Biskupi također očekuju da predsjednik ističe važnost neradne nedjelje.