Uoči presude hercegbosanskoj šestorci 29. svibnja: Nika Pinter, odvjetnica Slobodana Praljka, prvi put govori o sedam godina teškog i mučnog sudskog procesa u kojem je hrvatski državni i vojni vrh optužen za vojnu agresiju na susjednu Bosnu i Hercegovinu.
Slobodana Praljka prvi put sam upoznala 2001. godine kada sam sudjelovala u pripremi obrane Mladena Naletilića Tute. Praljak nam je tada donio na stotine dokumenata iz vremena hrvatsko-bošnjačkog rata u Bosni i Hercegovini. Moram priznati da sam se tada bojala Praljka. Bio je onako ogroman i glasan i nije mi bilo ugodno pri prvom susretu. No, kad sam ga upoznala, shvatila sam da je riječ o vrlo ugodnoj i obrazovanoj osobi. Danas zapravo mogu reći da sam sretna što sam upoznala takvog čovjeka – govori mi zagrebačka odvjetnica Nika Pinter za Globus, koja od 2004. godine pred Haškim sudom brani Slobodana Praljka, bivšeg zapovjednika Glavog stožera HVO-a i jednog od šestorice Hrvata koji iščekuju presudu za zločine nad bošnjačkim stanovništvom.
Proteklog tjedna dvaput sam se susreo s Praljkovom odvjetnicom. Prvi put u četvrtak u njezinu uredu za primanje stranaka u Prilazu Đure Deželića, a drugi put u petak na drugom katu Kaptol centra gdje običava piti kavu.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju 29. svibnja objavit će nepravomoćnu presudu za takozvanu hercegbosansku šestorku.
Riječ je o šestorici civilnih i vojnih čelnika bivše HR Herceg-Bosne – predsjedniku Vlade HR Herceg-Bosne Jadranku Prliću, ministru obrane HVO-a Bruni Stojiću, predstavniku MORH-a za HR Herceg-Bosnu i poslije zapovjedniku Glavnog stožera HVO-a Slobodanu Praljku, načelniku Glavnog stožera HVO-a i poslije Praljkovu zamjeniku Milivoju Petkoviću, zapovjedniku Vojne policije i poslije ministru unutarnjih poslova Herceg-Bosne Valentinu Ćoriću i šefu službe za razmjenu zarobljenika i kasnije predsjedniku povjerenstva za zatvore i druge zatočeničke objekte HVO-a Berislavu Pušiću.
Ta se šestorica u 26 točaka optužnice terete za ubojstva, nečovječno postupanje, zatočenje civila, protupravni fizički rad, deportacije, uništavanje i oduzimanje imovine, okrutno postupanje, uništavanje gradova, naselja i sela, pljačkanje javne i privatne imovine, progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi..., i to sve protiv bošnjačkog stanovništva.
Petnaesti paragraf. U 15. paragrafu optužnice uz spomenutu se šestoricu tereti i preminule – prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, ministra obrane Gojka Šuška, hrvatskog generala Janka Bobetka i predsjednika HR Herceg-Bosne Matu Bobana – da su u udruženom zločinačkom poduhvatu htjeli etnički očistiti teritorij HR Herceg-Bosne i pripojiti je Hrvatskoj. Skorašnja presuda po toj optužnici stoga će dati nepravomoćni sud o hrvatskoj politici prema Bosni i Hercegovini.
Za usporedbu, koliko je za hrvatsko-srpski rat u Hrvatskoj bilo važno da u suđenju generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču vojno-redarstvena akcija Oluja ne bude proglašena zločinačkim poduhvatom radi protjerivanja Srba, toliko je za hrvatski rat u BiH važna presuda “hercegbosanskoj šestorci”, piše Globus.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....