DŽIHADISTI U NAPADU

EKSKLUZIVNO IZ SIRIJE Vojnici Islamske države okupirali dva hrvatska naftna i plinska polja

Polja Mazrur i Jazal nalaze se u sklopu naftno-plinskog bloka Hayan, ukupne površine 4500 četvornih km. Napisi o granatiranju ovih polja bili su netočni

Pripadnici džihadističke organizacije Islamska država (IS) okupirali su Mazrur i Jazal, dva Inina naftna i plinska polja u Siriji, doznaje Jutarnji list.

Zasad nema informacija koliko dugo džihadisti ova polja drže pod svojom kontrolom. Ova polja se nalaze u sklopu naftno-plinskog bloka Hayan ukupne površine oko 4500 četvornih kilometara. Blok je smješten u pustinji u središnjem dijelu Sirije, oko 250 kilometara od Damaska. Kako doznajemo, na oba polja pripadnici IS-a za sada nisu uspostavili proizvodnju.

Druge bande

Kako nam tvrde sugovornici, na tom području vlada potpuni kaos i osim pripadnika IS-a krstare i druge naoružane bande koje upadaju na naftna postrojenja te se situacija mijenja iz dana u dan i teško je uvijek precizirati tko u kojem trenutku drži koje polje. Ostala četiri polja u sklopu bloka Hayan su navodno pod kontrolom sirijske državne kompanije Hayan Petroleum Company, koja na tim poljima i nadalje obavlja proizvodnju nafte i plina.

Bez bombardiranja

Iako su se proteklih dana pojavile informacije da su koalicijske snage u sklopu borbe protiv IS-a bombardirale Inina naftna polja doznajemo kako se to nije dogodilo. U zračnim napadima gađana su naftna polja dvadesetak kilometara udaljena od onih Ininih. Prema dostupnim podacima, džihadisti kontroliraju šest od postojećih deset sirijskih naftnih polja Pentagon je obavio da su borbeni zrakoplovi protuislamističke koalicije dosad bombardirali 16 rafinerija u provinciji Deir Ezor te sjeverno od mjesta Rake.

Ina je blok Hayan, koji je se sastoji od 6 naftnih i plinskih polja, uspostavila 1998. godine. Naftno-plinsko-kondenzatno polje Jazal otkriveno je 2006., a dvije godine kasnije otkriveno je polje Mazrur istih karakteristika. Godine 2007. polje Jazal je opremljeno i cjevovodom spojeno s naftnom stanicom Jihar. Proizvodnja na ovom polju počela je u studenom 2007. godine.

Bušotina Mazrur je na dubini od 3938 metara. Ina je na sirijskim naftnim poljima crpila 350.000 barela nafte na dan. Oba naftna bloka bila su opremljena svim potrebnim cjevovodima i opremom za crpljenje i transport nafte i plina.

Plinske stanice

U listopadu 2009. godine na bloku Hayan u rad je puštena stanica za naftu i plin tzv. Jihar Stage 2, preko nje se odvijala proizvodnja s polja Jihar, Jazal i Mazrur, odnosno iz 6 bušotina. Nešto kasnije u probni rad je puštena i Centralna plinska stanica Jihar s tvornicom ukapljenog naftnog plina (UNP) i tehnološkom infrastrukturom za četiri polja - Jihar, Jazal, Al Mahr i Mazrur. Ukupno je napravljeno 211 procesnih jedinica/opreme, 2485 mjernih i kontrolnih instrumenata, 52 km cjevovoda u postrojenju i na poljima...

Sirijski blok

U sirijski projekt Ina je uložila oko milijardu dolara, a sada se dio te opreme nalazi u rukama džihadista. Sjeverozapadno od bloka Hayan, u provinciji Hma, Ina ima i blok Aphamia koje je tek u istražnoj fazi i tamo nema nikakve proizvodnje.

Ina već više od dvije godine nema nadzor nad svoja dva sirijska bloka nakon što se zbog “više sile” tvrtka povukla s tog područja. Nakon što je 2012. godine Vlada uvela sankcije Siriji, Ina se povukla iz te zemlje, a njezine blokove preuzela je sirijska državna kompanija Hayan Petroleum Company. Ina je eksploatacijom nafte i plina sa sirijskih polja ostvarivala godišnju dobit veću od 2 milijarde kuna. Nakon odlaska iz Sirije navodilo se kako će se Ina vratiti nakon sređivanja situacije, no stanje u toj zemlji u protekle dvije godine se dodatno zakompliciralo. Tako je sirijski predsjednik Assad, zbog čijih je ratnih djelovanja prema civilima Europska unija uvela sankcije Siriji, sada postao saveznik Sjedinjenih Država u borbi protiv džihadista.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 05:12