LJUDI, NAJBOLJI HRVATSKI IZVOZNI PROIZVOD U zadnje dvije godine u domovinu su poslali preko četiri milijarde eura

U prvoj polovini ove godine na račune građana sjelo je 1,04 milijarde eura iz inozemstva. Nastavi li se takvim tempom slijevati novac iz svijeta građanima, ova će godina kao i prošla, završiti s rekordnim iznosom od preko od dvije milijarde eura na njihovim računima. Lani je građanima iz svijeta stiglo 2,07 milijarde eura, prema podacima Hrvatske narodne banke. Iz HNB-a kažu da je preklani u zemlji "kapnulo" 1,7 milijardi eura, što znači da su lani pojačane uplate na račune građana za 327 milijuna eura, piše Slobodna Dalmacija.

Kad se zbroji sav novac koji je prispio stanovništvu od dvijetisućite kada im je sjelo milijardu eura, do kraja prošle godine, skupi se 22,9 milijardi eura ili 172 milijarde kuna, više od polovine vrijednosti kompletnog prošlogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda BDP-a ili, ako je tako jednostavnije, vrijednosti svega što je gospodarstvo proizvelo lani.

Prosječno po milijardu i pol eura godišnje, od dvijetisućite do kraja 2015. godine stizalo je na račune građana iz inozemstva. U stvari, građani su više novca primili iz inozemstva, nego su ga donijeli svi strani investitori koji su kupovali banke, telekome, farmaceutske kompanije, otvarali poduzeća, trgovačke lance i gradili velebne šoping centre, koji su od 1993. do kraja prošle godine u zemlju donijeli 29,6 milijardi eura izravnih stranih ulaganja.

Iz Hrvatske narodne banke poslali su sljedeće objašnjenje o njihovim podacima:

- Podaci o uplatama fizičkih osoba iz inozemstva fizičkim osobama rezidentima u Hrvatskoj, obuhvaćaju mirovine, radničke doznake, poklone i pomoći te ostale priljeve sličnog karaktera koji u najvećem dijelu odgovaraju navedenom opisu uplata fizičkih osoba nerezidenata prema fizičkim osobama rezidentima.

Najznačajniji dio novca koji stiže iz svijeta, jesu mirovine koje su hrvatski građani zaradili širom svijeta, njih najmanje 180 tisuća lani je primilo 592 milijuna eura samo iz 13 zemalja svijeta. To je gotovo 30 posto od svih uplata iz inozemstva. Svaki drugi umirovljenik prima mirovinu iz Njemačke, lani je na mirovine otpalo 364 milijuna eura od ukupno 517 milijuna eura lanjskih kompletnih uplata hrvatskim građanima iz te zemlje, slijedi Švicarska s 56 milijuna eura mirovina, Austrija s 53 milijuna eura, Slovenija s 51 milijunom, BiH 48 milijuna, Srbija 11 milijunom eura mirovina uplaćenih lani hrvatskim građanima... Premda se ove svote čine golemima, prosječna mjesečna inozemna mirovina koja iznosila je prošle godine po 273 eura ili 2088 kuna.

Znači, lavovski dio u kompletnim uplatama iz inozemstva hrvatskim građanima otpada baš na mirovine, no svakako do tog novca stiže i od nove emigracije.

- Taj rast doznaka iz inozemstva znači da nova generacija modernih iseljenika šalje dio dohodaka familijama. Zadnjih nekoliko godina iz Hrvatske je emigriralo stotinjak tisuća ljudi, koji imaju relativno visoke dohotke i zbog toga se vidi povećanje u masi transfera. Iselili su se ljudi raznih profesije, no privremeno su se iselili, nisu tražili trajni boravak, od vozača kamiona koji rade u Njemačkoj, pomoraca, zaposlenih u logistici... Zato što su privremno iseljeni i šalju novac familijama. To je imalo odraz na povećavanje potrošnje kućanstava, pa u jednoj velikoj mjeri rast BDP-a u trećem kvartalu nije samo zbog povećane turističke potrošnje nego i potrošnja od inozemnih doznaka kućanstvima – veli ekonomist dr. Damir Novotny.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju iseljavanje je dobilo vjetar u jedra, a tome koliko je ljudi napustilo Hrvatsku postoje različite procjene, pri čemu se spominje i brojka od 200 tisuća ljudi. Po službenim podacima Državnog zavoda za statistiku u posljednjem desetljeću iz Hrvatske se odselilo 135 tisuća stanovnika, a najviše je ljudi otišlo lani kada je zemlju napustilo njih 29.651. Već tri godine zaredom bilježi se negativan migracijski saldo, što znači da više ljudi odlazi iz zemlje, nego u nju dolazi živjeti.

Vjerojatno su podaci i porazniji jer mnogi ne odjavljuju boravak u zemlji, a službena statistika barata podacima Ministarstva unutarnjih poslova kojima su se građani dužni prijaviti. Hrvati se stoljećima iseljavaju po svim kontinentima, a u iseljeništvu živi ih oko tri milijuna i njihovih potomaka, prema procjenama Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Kako stoje stvari s iseljavanjem, taj se broj neće se smanjiti. Uskoro bi mogli biti kao Irci, moglo bi nas više živjeti u inozemstvu nego u domovini. Kako raste njihov broj, povećavaju se i njihove uplate na račune u domovini.

- Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da su prošle godine skočile uplate građanima iz inozemstva u prošloj godini. To se povećanje prihoda na računima može pripisati novcu kojeg šalju radnici koji su otišli u inozemstvo. Radi ulaska u Europsku uniju, za male zemlje je očekivano da ta kategorija igra značajnu ulogu, a s druge strane, s obzirom na evidentan nedostatak radne snage, rashodi će se povećavati, ali će vrlo vjerojatno tu Hrvatska uvijek biti u plusu – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.

Prosječno po milijardu i pol eura godišnje, od dvijetisućite do kraja 2015. godine stizalo je na račune građana iz inozemstva. Da bismo malo osvijestili kolika je to zapravo svota, vrijedi kazati da je primjerice preklani u zemlju stiglo ranije 1,4 milijarde eura inozemnih izravnih ulaganja. Štoviše, od 1993. godine, od kada su dostupni podaci o izravnim stranim ulaganjima, do kraja 2015. godine, Hrvatska je zabilježila 29,6 milijardi eura izravnih stranih ulaganja. To su sve one kupovine telekoma, farmaceutskih kompanija, banaka, otvorenih novih tvrtki i tvornica i trgovačkih centara, dok je u 16 godina građanima iz inozemstva stiglo, kako rekosmo, temeljem dostupnih podatka HNB-a, gotovo 23 milijarde eura.

Po nekim procjenama službenim i neslužbenim kanalima, od 1993. do 2015. u Hrvatsku se slilo više od 59 milijardi "iseljeničkih" eura. O njima nije dobro ovisiti, jednako kao što nije dobro ovisiti o turizmu. Jer, od toga nema razvoja, već samo uljuljkivanje u činjenicu da se može skrpati kraj s krajem, no to ne otvara poslove i prilike da se otvaraju radna mjesta i prilike za ljude koji velikim dijelom zbog toga odlaze iz zemlje.