‘Martina je odlučila izaći iz Vlade. Danas, tri godine nakon toga, držimo da može voditi Podravku‘

- Martina Dalić je u razdoblju od 2016./2017., kada je bila potpredsjednica Vlade za gospodarstvo, odradila velik posao u sprječavanju krize koja bi značajno izmijenila gospodarsku sliku države propašću Agrokora. I tada uslijed velikog pritiska javnosti, Martina je u jednom trenutku odlučila izaći iz Vlade u dogovoru s premijerom. Danas, tri godine nakon toga, držimo da Martina može pomoći u idućih godinu dana do isteka mandata Uprave Podravke i voditi Podravku uslijed ovih, nažalost, nesretnih okolnosti preranog odlaska Marina Pucara, komentirao je danas u Puli ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić postavljanje nekadašnje potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Marine Dalić na čelno mjesto Podravke. Na pitanje novinara, zašto je tada dala ostavku, ako je bila toliko sposobna, Ćorić je kazao kako je tada postojao čitav niz momenata koji nisu išli u prilog tome da se ona može posvetiti svom radu u Vladi.

- Okolnosti su se promijenile i Martina Dalić u ovom konkretnom slučaju u suglasju ključnih dioničara, mirovinskih fondova i Vlade, može ovu funkciju odraditi dobro i u konačnici za godinu dana Podravku učiniti profitabilnijom i s većim prometom. To su njezini ciljevi u odnosu na trenutak kada je tu Upravu preuzela, kazao je Ćorić koji je iskoristio i priliku da komentira najnovije izmjene vezano za Hrvatsku gospodarsku komoru.

- Zaključak koji je donijela saborska većina i koji će nadam se danas biti izglasan ide u smjeru reforme HGK, kako funkcionalno, tako i organizaciji pa u konačnici i financijski u vidu rasterećenja hrvatskih poduzetnika, kazao je Ćorić.

Što se tiče prosvjeda ugostitelja, eventualnog otpuštanja mjera za taj sektor te poticaja koje dobivaju svi oni koji trenutno zbog mjera ne mogu raditi, Ćorić je kazao kako se otpuštanja mjera planira nakon 15. veljače. No, nije decidirano rekao hoće li ugostitelji moći početi raditi. Sve će ovisiti u situaciji s brojkama u narednih nekoliko dana.

- Vjerujem da ćemo od 15. ovog mjeseca imati priliku otpustiti mjere i na neki način otvoriti više prostora za disanje svima nama. Ne mogu reći što to konkretno znači jer će ovisiti o brojkama sljedećih dana. Ali vjerujem da će i naši poduzetnici koji su u proteklom periodu pokazali veliko razumijevanje za sve što se događa i protest glede činjenice da su zatvoreni, biti zadovoljni, kazao je ministar. Potpore će se nastavljati davati toliko dugo koliko postoji mogućnost neobavljanja djelatnosti.

- Tu govorimo o pokrivanju plaća s jedne strane, to je 4 tisuće kuna, a s druge strane i troškova, a otvorene su i linije za likvidnost. One se jako dobro apsorbiraju. U ovom trenutku imamo gotovo tri tisuće prijava za COVID kredite za likvidnost od 50 tisuća eura. Dakle, svi dijelovi ovog sustava iz moje perspektive funkcioniraju dobro, kazao je Ćorić. Dodao je da nije izjavio da svi mogu biti zadovoljni s naknadom od 4 tisuće kuna.

- To je bio moj odgovor na pitanje bih li ja pristao na plaću od 4 tisuće kuna u narednom razdoblju. Rekao sam da ću pristati na plaću od 4 tisuće kuna ukoliko svi u državi pristanu na plaću od 4 tisuće kuna i žive od te plaće. Tu sam bio konkretan i iza stoga stojim, istaknuo je Ćorić koji se s pulskim i rovinjskim gradonačelnikom Borisom Miletićem i Markom Paliagom te županom Fabriziom Radinom sastao na temu gospodarenje otpadom i radom centra za gospodarenja otpadom Kaštijun na koji mnogi građani imaju pritužbe, posebno u ljetnim mjesecima, zbog širenja smrada. Ćorić smatra da Kaštijun dobro funkcionira da je ogledni primjer države. Što se tiče otpada koji nastaje zbrinjavanjem otpada, koji je bio također problem, kazao je da je država odlučila sufinancirati zbrinjavanje SRF-a preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

- S druge strane dugoročni je plan države da se kreiraju mjesta gdje će doći do zbrinjavanja SRF-a. To se događa u nekoliko cementara, ali taj je problem potrebno rješavati na razini države jer ovdje govorimo o tržišnoj utakmici koja za naše centre gospodarenja otpadom može biti vrlo skupa. Govorimo o centraliziranom zbrinjavanju koje bi podrazumijevalo pravne osobe koje su u vlasništvu države, a tu tom smislu i Hrvatsku elektroprivredu, kazao je Ćorić.