Međimurski župan Posavec: 'Ne treba smanjivati broj županija, već povećati efikasnost uprave'

Efikasna, učinkovita i racionalna javna uprava osnovni je preduvjet stvaranja pozitivnog poduzetničkog okruženja, ocijenio je u emisiji „2 u 9“ Romana Bolkovića međimurski župan Matija Posavec.

Govoreći o pozitivnim gospodarskim rezultatima, Posavec je istaknuo kako se ulaganjima u infrastrukturu i poduzetničke zone stvara pozitivno okruženje. Efikasnošću javne uprave i brigom za poduzetnika stvarate povjerenje. Povjerenje dovodi do investicija. Investicije smanjuju nezaposlenost. Smanjenje nezaposlenosti stvara konkurentnu radnu snagu. A tada dolazi do povećanja plaća koje su, na sjeveru Hrvatske, čak 19% manje od hrvatskog prosjeka.

Srećom, ljudi u Međimurju nisu opterećeni prošlošću jer kad radite nemate vremena razmišljati o tome – rekao je, odgovarajući Romanu Bolkoviću na pitanje o tome zašto Međimurje nije zahvatio ideološki rat koji bjesni hrvatskim javnim prostorom.

Zašto je Međimurje postalo razvijenije od hrvatskog prosjeka, govori se i o reindustrijalizaciji...

Međimurje je bilo siromašno. Ljudi su odlazili za poslom, na sve strane svijeta i taj zapadnoeuropski duh, kulturu rada, činjenicu da se može uspjeti jedino vlastitim žuljevima i mukotrpnim radom su donijeli kući. Također, Međimurci su izgradili javnu infrastrukturu takozvanim „samodoprinosom“ odvajajući skromna primanja za gradnju bolnica, cesta, komunalnu mrežu. Ovdje leži odgovor zašto je županija razvijena, sa uređenim okućnicama. Mentalitet ljudi je takav; kad nemate puno, više cijenite ono što imate.

Kako to da je Međimurje postavilo mladog čovjeka za župana? Vi ste rođeni 1980...

Politika u Međimurju ne funkcionira na ideološkim ili povijesnim temama već na traženju odgovora kako nešto napraviti i koji su ljudi koji to mogu. Uvijek se morate dokazivati, biti na terenu, sa ljudima; osluškivati njihove potrebe i probleme te uspostaviti takav sustav u kojem javna uprava mora biti servis na usluzi svakom čovjeku bez obzira gdje stanuje i kakve probleme ima.

Stranačka politika u Međimurju funkcionira tako da sam ja, župan iz HNS-a, moji zamjenici su iz HSS-a i Reformista, Županijsku skupštinu vodi SDP sa HSLS-om i Laburistima, a pojedini pročelnici su iz HDZ-a.

Upravo zbog činjenice da smo iznad stranačkih prepreka, ostavljen je prostor promišljanju i realizaciji projekata.

Međimurska županija ima jedan od najmanjih proračuna od svih županija, ali u naslijeđe ostavljamo učinkovitu i efikasnu javnu upravu. Naime, u Međimurju je u kompletnoj javnoj upravi svega 6% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih što je daleko ispod nacionalnog prosjeka.

Uspostavljen je sustav u dostizanju standarda u kojem se proračunski novac naših građana u velikoj mjeri vraća njima kroz niz programa u obrazovanju, zdravstvu, poljoprivredi, lovstvu, kulturi, sportu, raznim infrastrukturnim projektima. Po nekima smo jedinstveni u Hrvatskoj, poput financiranja udžbenika za učenike osnovnih škola, potpunog sufinanciranje prijevoza za sve učenike srednjih škola, stipendija studentima, djeci hrvatskih branitelja; stipendiramo deficitarna zanimanja.

Kad govorimo o gospodarstvu, prvi smo u Hrvatskoj uveli E-građevinske dozvole, te se one kod nas mogu dobiti za samo jedan dan.

U poslovima legalizacije riješeno je 73% predmeta dok je hrvatski prosjek malo iznad 40%. Imamo najviše povučenih sredstava iz EU fondova po glavi stanovnika.

Prošle godine bilježimo rast turizma od 22% što je za jednu kontinentalnu županiju značajni iskorak, a Europska komisija je prošle godine Gornjem Međimurju dodijelila titulu europske destinacije izvrsnosti.

Gospodarstvo je snažno zbog proizvozne orijentiranosti. Naime, danas u Hrvatskoj 13 posto poduzeća izvozi, ali oni zapošljavaju polovicu svih zaposlenih ljudi u gospodarstvu i ostvaruju 65 posto ukupnog prihoda. Međimursko gospodarstvo čini 2,5% hrvatskog gospodarstva, ali sudjeluje sa 4% u hrvatskom izvozu i svega 2% u hrvatskom uvozu. Dakle, dvostruko se više izvozi nego uvozi. To je važno zbog toga jer je izvoz komponenta agregatne potražnje pa značajni rast predstavlja i značajni rast BDP-a i čini ekonomiju jedne regije ili države konkurentnijom.

Može li se suzbiti nepovjerenje ljevice i desnice i tako suzbiti tradicionalna Hrvatska podijeljenost?

Apsolutno se to može promjeniti. To čine ljudi, a ne stranke i ideologije. Moramo krenuti od sebe, na primjeru Međimurja vidite kako to funkcionira. HNS je na ovim izborima opravdao svoju poziciju. Imali smo ulaznih 9 mandata, a dobili smo preko 100 000 preferencijalnih glasova. Ljudi su glasali za ljude, ne za stranku. Time opravdavamo pozitivne vrijednosti. Kolege HNS-ovci pripremaju zakon da se preferencijalno bira ljude i na županijskim i gradskim razinama. Hrvatska je nakon Grčke najcentraliziranija država u Europi. Od 100 zarađenih kuna, još 100 dajete državi. 90 kn ostaje u kasi države, a samo 5 kuna ide županijama. Kad to tako funkcionira onda to ima velike političke konotacije. Ako gledamo strukturu Hrvatske po županijama, jadransku i kontinentalnu - Jadran bolje funkcionira zbog turizma. Međimurska županija ima jedan od najmanjih proračuna. Pokazali smo primjer da što više tog novca treba vratiti građanima. Naši učenici imaju besplatne udžbenike i prijevoz. Osobni asistenti u školama, stipendije djeci branitelja i studentima. To je jedan pozitivan primjer s jednim od najmanjih proračuna.

Jesu li ideološke teme - irelevantne teme?

U pravilu se takve teme koriste za dnevno političku upotrebu. Kada vodite politiku morate imati jasne ciljeve, zadati si rokove pratiti njihovo izvršenje i reagirati odmah. Drugim riječima, morate donositi odluke. Mnogo se u zadnje vrijeme govori o teritorijalnom preustroju zemlje, ali nitko ne govori što dalje. Nema jasnog cilja što time postići, a on mora postojati. Solidarnosti treba u politici i društvu. Umjesto na smanjenje broja županija i općina, pozornost treba usmjeriti na njihove funkcije, jer učinkovitost upravnih jedinica ne ovisi o njihovoj veličini, nego o tome kako se njima upravlja.

Morate jačati poduzetničku klimu smanjenjem parafiskalnih nameta, poreznim rasterećenjem i pomoći u apsorpciji EU sredstava.

Vidjeli smo da je nedavni posjet Tomislava Karamarka Međimurju prošao izvrsno, u vrlo srdačnom tonu?

To znači pristojnu suradnju predstavnika Vlade sa županom jedne županije bez ideoloških, stranačkih ili bilo kakvih drugih prepreka. Takvu suradnju ću uvijek pozdraviti jer hrvatska Vlada mora jednako voditi računa o svim županijama i regijama. Došao je s pitanjem kako Vlada može pomoći Međimurskoj županiji. Ako je ovo barem malo doprinijelo odmicanju od povijesnih tema, onda mi je to drago.

Pripremljeni ste za sva pitanja?

U politici ne smije biti radnog vremena, ja odgovor moram znati u tri i u sedam ujutro.

Ima li takav potencijal razvoja – kakav je ostvarilo Međimurje - i Slavonija?

Smatram da Slavonija ima veliki potencijal, ali nacionalna politika mora napraviti da se spoji zelena i plava hrvatska. U Međimurju imamo konkretan primjer ovakve suradnje jer su naši hotelijeri donijeli poslovnu odluku da se gostima nudi povrće, mlijeko, vino i ono što je proizvedeno u Međimurju. To je dobar primjer sinergije poljoprivrede i turizma.

Čuo sam da ste ostvarili malo administrativno čudo da bi potakli dolazak stanih ulagača?

Radi se o jednom poduzeću, o jednoj tvornici iz Slovenije: ugovori su ga obvezivali da mora proizvesti određenu količinu proizvoda, pa je tražio lokaciju na kojoj bi proširio proizvodnju. On je u dva tjedna skupio sve dozvole, za četiri mjeseca je napravio pogon i tvornica danas radi, izvozi, zapošljava.

Koliko je pomogao ulazak u EU?

Puno, jer su upravo te dobre brojke rezultat toga. Dobili smo vjetar u leđa pri izvozu i stranim ulaganjima. Svaki stranac je u roku od godinu, dvije otvorio i drugi pogon. Oslonac je na malom i srednjem poduzetništvu. Ono što može biti dobro su inovacije u gospodarstvu. 3 posto BDP-a se u Europi izdvaja za inovacije, kod nas je to manje od 1 posto.

Međimurje ima i najmanju nezaposlenost u Hrvatskoj?

Danas imamo 4900 nezaposlena, ja to pratim svaki dan. Motivirat ćemo učenike da se upisuju za zanimanja koja nedostaju. Nestašica je kadrova. Poduzetnici žele i stipendirati učenike. Mi imamo program s komorom gdje stipendiramo deficitarna zanimanja.

Što mislite o aktualnoj Vladi?

Mislim da Vlada nije još u potpunosti stabilna. Mislim da izbori neće skoro biti, ali ako ovako nastave teško će izdržati kraj mandata.

Kako bismo novi Jutarnji.hr učinili još boljim, bržim i modernijim, tijekom perioda transformacije do 6. svibnja paralelno ćete ga moći pratiti na dvije adrese – stari portal nalazi se na adresi Jutarnji.hr, a novi na novi.Jutarnji.hr.
Na novom se portalu promjene događaju svaki dan stoga popunite upitnik na dnu stranice ili kliknite na link i napišite nam svoje mišljenje kako bismo portal što bolje prilagodili upravo vama!