IZ BUGOJNA SNJEŽANA PAVIĆ

MILANOVIĆ U BUGOJNU 'Ne mogu utjecati na zapošljavanje Hrvata, ali mogu izgraditi školu'

 Bruno Konjević / CROPIX

Hrvatskog premijera Zorana Milanovića u njegovoj trećoj posjeti Bosni i Hercegovini najljepše i najtoplije su dočekali u Kandiji, hrvatskom povratničkom mjestu pored Bugojna, grada u srednjoj Bosni koji je iz rata izašao s bošnjačkom većinom: više od stotinu mještana pljeskom su ga pozdravili dok je prolazio kroz špalir djevojčica u narodnim nošnjama koje su otpjevale "Iz kamena voda tekla".

Još 1998. tu nije bilo ni jedne čitave kuće, a do danas se u Kandiju vratilo 120 obitelji sa 350 članova. Računa se da na području općine Bugojno, gdje je prije rata živjelo 16.000 Hrvata, sada živi oko trećine ili njih 4600. Hrvatska tu financira izgradnju doma kulture, a Milanović je obećao da će pomoći i oko izgradnje škole.

Zoran Milanović s Miroslavom Zelićem u hrvatskom povratničkom naselju Kandija

- Nastavit ćemo pomagati Hrvate u BiH, i to više u srednjoj Bosni, jer je ovdje kompliciranija situacija. Naglasak će biti na školama, zdravstvenim ustanovama i kulturnim spomenicima važnima za identitet - poručio je premijer Milanović. Obraćajući se novinarima u Kandiji, rekao je da će upravo u takvim povratničkim mjestima hrvatska Vlada učiniti sve što može da pomogne. Predstavnici tamošnjih Hrvata zamolili su za pomoć oko izgradnje centralne škole u kojoj bi se izvodio program na hrvatskom jeziku. Milanović je to obećao, ističući da će to učiniti u suradnji s lokalnim vlastima.

- Naša politika je poznata, i u Hrvatskoj pripadnici manjina imaju pravo školovati se na svom jeziku i programu. Neki na to gledaju kao na segregaciju, a ja kao na slobodan izbor. Segregacija je kad vam netko ne da da uđete u autobus, a vi ste druge rase ili nacije. Pitanje je koliko je to dobar izbor i čime će to na kraju rezultirati, ali to je pravo i treba ga poštivati - izjavio je hrvatski premijer.

Posjetu bugojanskoj općini započeo je razgovorom s načelnikom općine Hasanom Ajkunićem. Na pitanje novinara jesu li ga informirali da Hrvati u Bugojnu ne mogu dobiti posao u javnim poduzećima i institucijama, premijer je rekao da se ne želi miješati u unutrašnje stvari, niti želi arbitrirati oko problema u drugoj zemlji, nego da pomogne ono što je u njegovoj moći, naprimjer oko izgradnje škole.

Zoran Milanović i predsjednik općine Bugojno Hasan Ajkunić

Kako je novinarima rekao predsjednik hrvatskog kluba zastupnika u općinskom vijeću Bugojna Miroslav Zelić, od 11 javnih poduzeća u njih 10 nema ni jednog zaposlenog Hrvata. I Hrvatima u Gornjem Vakufu-Uskoplju treba pomoć oko obnove osnovne škole u koju danas ide 700 djece a prije tri godine ih je bilo 900. Prema evidencijama Katoličke crkve, najviše Hrvata u BiH živjelo je 2006. a od tada s krizom njihov se broj smanjuje. "Bitna nam je moralna podrška, nismo očekivali da će riješiti sve naše probleme", rekao je nakon razgovora sa Zoranom Milanovićem Marinko Krajina, predsjedavajući općinskog vijeća Gornjeg Vakufa - Uskoplja, općine koja je iz rata izašla podijeljena na hrvatski i bošnjački dio, poput Prozora-Rame, gdje je hrvatski premijer bio prvog dana posjete.

Zoran Milanović u posjeti tvornici obrade metala TOM

Milanović je posjetio i Tvornicu obrade metala TOM u Uskoplju, primjer uspješne tvrtke s 330 zaposlenih, s 20 milijuna eura godišnjeg izvoza u zemlje EU. Premijer Zoran Milanović u dva je dana obišao niz mjesta u Bosni i Hercegovini, od Livna i Tomislavgrada do Rame-Prozora i Kraljeve Sutjeske. U svim mjestima je razgovarao s političkim predstavnicima vlasti i Crkve, a obišao je tri samostana Franjevačke provincije Bosne Srebrene, u Livnu, Rami i u Kraljevoj Sutjesci.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 07:46