Hrvatska je zatražila i u rujnu prošle godine dobila kredit Svjetske banke u iznosu od 70 milijuna eura za provedbu reforme socijalne zaštite. Međutim, prema planiranim projektima, za taj joj posao treba 20 milijuna eura, a ostatak od 50 milijuna - iznos koji će hrvatski građani vraćati do 2038. godine - neće završiti u socijali. Vlada, zapravo, nema nikakav plan, ne zna gdje će i kako potrošiti taj novac, kao ni za što joj točno on treba.
Nagrada je kredit
- To je bonus, nagrada za ostvarene rezultate i taj novac ide u riznicu Ministarstva financija - kaže Hrvoje Sadarić, pomoćnik ministrice socijalne politike i voditelj zajma Svjetske banke.
Nagrada? Dakle, bespovratna sredstva?
- Ne, to je dio kredita...
Koji moramo vratiti s kamatama?
- Naravno, moramo ga vratiti.
Pa kako onda kredit koji će vraćati i naša djeca zovete nagradom? Za što smo konkretno digli taj kredit?
- Novac će ići izravno u riznicu Ministarstva financija i koristit će se za projekte za koje nemamo osigurana sredstva.
Koji su to projekti?
- Oni zasad nisu definirani, ali činjenica je da smo mi u deficitu, da iz njega moramo izaći i da nemamo novca za neke sustavne i strukturne reformske projekte.
Koje?
- To će biti novac Ministarstva financija i njime će se definirati projekti. Dio novca mogao bi ići za provedbu deinstitucionalizacije...
Znači, digli smo kredit, a da ne znamo za što?
- Kredit Svjetske banke bio je jedini i najbolji način.
Čini li to - diže kredit, a da ne zna točno za što - itko osim države?
Kredit je Hrvatskoj odobren u rujnu prošle godine, a potpisali su ga ministar financija Boris Lalovac i voditelj Ureda Svjetske banke Carlos Pieerúa, čemu je prisustvovala i potpredsjednica Vlade Milanka Opačić. Radi se o kreditu na 20 godina, uz poček od četiri godine, uvećan za kreditnu maržu.
Plan reforme
Međutim, Hrvatska nije dobila sva sredstva na račun, već će joj se novac u tranšama isplaćivati po učinjenom, sukladno planu reforme. Prema planu, provest će se kroz pet tematskih područja: osnivanje Jedinstvenog novčanog centra, zatim Jedinstveno tijelo vještačenja, kroz program smanjenja pogrešaka, prijevara i korupcije u socijali, deinstitucionalizaciju te radnu aktivaciju stanovništva.
Polovicom ožujka širokom krugu zaposlenika u socijalnoj skrbi, na dvodnevnom kongresu u Tuheljskim Toplicama, detaljno je predstavljena reforma. Međutim, većina sudionika reagirala je rezignirano: na što ćemo to potrošiti toliki novac, i to u socijali koja grca u problemima?
Predstavnici Svjetske banke Emil Tesliuc i Ivan Drabek objasnili su za svako tematsko područje kako će se oslobađati novac. Prvo je područje osnivanje Jedinstvenog novčanog centra (JNC), preko kojeg bi se u konačnici trebale isplaćivati sve socijalne naknade. Zanimljivo je da je osnivanje JNC-a i jedna od devet ključnih reformi Kukuriku Vlade, čija je realizacija - sredstvima iz državnog proračuna - trebala početi u rujnu 2014. godine.
Dječji doplatak
JNC neće biti nova institucija u fizičkom smislu, već će se osnovati pri postojećim uredima državne uprave, kojih u Hrvatskoj ima 127. Prvo bi se u tim uredima, umjesto u centrima za socijalnu skrb, trebala početi isplaćivati socijalna pomoć, zatim je na redu dječji doplatak, koji se sada isplaćuje preko HZMO-a, i pet rodiljnih naknada (isplaćuju se preko HZZO-a), a na kraju i naknada za nezaposlene, čija je isplata u ingerenciji HZZ-a.
Kako su objasnili predstavnici Svjetske banke, za osnivanje JNC-a Hrvatska će dobiti 32 milijuna eura. Od toga, 12 milijuna eura potrošit će se na investicije i konzultante, a 20 milijuna Svjetska će banka otpuštati po uvođenju pojedinih naknada u sustav JNC-a. Na jesen 2015. preko JNC-a trebala bi krenuti isplata socijalne pomoći: kad se to dogodi, Hrvatska će povući pet milijuna eura kredita. U 2016. krenut će dječji doplatak - novih pet milijuna eura kredita. Nakon toga pet rodiljnih naknada te naknada za nezaposlene - još 10 milijuna eura. Za što, pitaju se stručnjaci? Sve je već napravljeno, treba li 20 milijuna eura da bi se novac iz proračuna usmjerio u JNC umjesto u centar za socijalnu skrb?
- Svjetska banka, da bi odobrila sredstva, traži samo da taj uvjet bude ispunjen, mi ne uvjetujemo da se novac potroši baš za tu namjenu - kaže Ivan Drabek iz Svjetske banke. Svjetska banka je banka: daje kredite, s kamatama, pod određenim uvjetima. A država kredit, čini se, smatra - bonusom.
600.000 eura za jedinstveni novčani centar
Samo na osnivanju Jedinstvenog novčanog centra potrošit će se 600.000 eura na konzultantske usluge. Tko su konzultanti koje će platiti građani vraćajući kredit, u Ministarstvu socijalne politike nisu željeli otkriti jer, kako kažu, prema smjernicama Svjetske banke nisu obavezni objaviti individualne konzultante ako se oni s tim ne usuglase - a nisu se usuglasili.
Međutim, poznato je da je 200.000 eura osigurano za tvrtke Deloitte i Contrast (direktor Denis Petrović), koje su izradile pripremnu analizu za osnivanje JNC-a. No, sam Denis Petrović, jedan od angažiranijih konzultanata u mandatu Kukuriku Vlade, na predstavljanju reforme u Tuheljskim Toplicama nekim sudionicima predstavio se kao savjetnik na ovom dijelu reforme.
Svi troškovi reforme i ‘nagrade’ za projekte
1. Osnivanje Jedinstvenog centra za naknade
- 12 milijuna eura za kompjutore, konzultante, građevinske radove, aplikaciju...
- 20 milijuna eura ‘nagrade’
2. Uspostava Jedinstvenog tijela vještačenja
- 4 milijuna eura za ‘definiranje poslovnih procesa’, investicije, obnovu ureda...
- 4 milijuna eura ‘nagrade’
3. Smanjenje pogrešaka i prijevara
- 2,25 milijuna eura za informatičku opremu, razvoj postupaka, nadogradnju aplikacija...
- 9 milijuna eura ‘nagrade’
4. Deinstitucionalizacija
- 750.000 eura za konzultante
- 17 milijuna eura ‘nagrade’
5. Radna aktivacija nezaposlenih
- 400.000 eura za tehničku pomoć
6. Upravljanje projektom
- 600.000 eura
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....