Novi zakon za čišćenje biračkih popisa: Kazne za fiktivne prijave prebivališta 3000 kuna

ZAGREB - Novim izmjenama Zakona o prebivalištu na udaru će se naći svi koji su do sada dvaput glasovali na parlamentarnim izborima, kao i oni što su manipulirali s prijavama prebivališta radi stjecanja određenih prava u RH.

Životni interesi

Naime, predložene izmjene predviđaju strože uvjete za dobivanje prebivališta, veću kontrolu nad prijavama i teže sankcije za one koji se fiktivno prijavljuju.

Kako doznajemo, kazna za fizičke osobe koje se lažno prijavljuju s dosadašnjih 70 do 300 kuna povećat će se na iznos od 500 do 3000 kuna, dok će pravne osobe koje pružaju fiktivni smještaj osobama s lažno prijavljenim prebivalištem plaćati kaznu od 3000 do 15.000 kuna.

Izmjene zakona omogućit će policiji da odbije prijavu prebivališta ako podnositelj ne dokaže da se zaista mora naseliti, odnosno ako ne uspije dokazati da je njegovo novo prebivalište “središte njegovih životnih interesa”.

Osim prijave adrese, podnositelj zahtjeva morat će predočiti cijeli niz dokumenata što dokazuju njegovu namjeru “za stvarnim preseljenjem”, poput potvrde o zaposlenju ili ugovora o radu, potvrde o školovanju djece ili zaposlenju partnera.

Izmjene zakona predviđaju i temeljitije kontrole policijskih službenika, što će se posebno odnositi na doseljenike iz drugih država, premda se i dalje neće mijenjati odredba čl. 1 Zakona o prebivalištu prema kojem svaki državljanin RH ima pravo prijaviti prebivalište u RH.

Novost u Zakonu je i obveza prijave iseljenja iz RH na vrijeme dulje od jedne godine, kao i prijava povratka.

Usklađivanje popisa

Predložene izmjene uslijedile su nakon prigovora parlamentarnih klubova na prvi prijedlog zakona. Predlagač - Ministarstvo unutarnjih poslova - je postupak dobivanja prebivališta sad učinio mnogo složenijim.

- Ovakvi zakoni uvijek su pod lupom javnosti - tvrdi za Jutarnji Žarko Katić, ravnatelj Uprave za upravne i inspekcijske poslove u MUP-u.

- Sloboda kretanja jedno je od temeljnih ljudskih prava i zajamčena je Ustavom, a Ustavni sud RH još je 2000. ukinuo odredbu kojom podnositelj prijave mora dokazati da se namjerava naseliti u RH.

Zbog toga smo u izmjenama pokušali napraviti balans između onog što jesu ljudska prava i onoga što smatramo zloporabom zakona.

Prijedlog izmjena Zakona politički je osjetljivo pitanje zbog Hrvata iz BiH i Srbije koji su prijavljeni u RH, kao i zbog Srba koji imaju hrvatsko državljanstvo, a žive izvan RH.

Među jednima i drugima, naime, velik je broj onih koji prijavljuju fiktivno prebivalište da bi realizirali prava što im ne pripadaju - dvostruka biračka prava, zdravstvena zaštita, pravo na dječji doplatak, ili prava iz Zakona o obnovi.

- Problem dvostrukog glasovanja pojavio se zbog neusklađenosti evidencije MUP-a RH i Ministarstva uprave, te Ureda opće uprave. To ćemo riješiti uparivanjem podataka - što upravo provodimo - iz evidencije prebivališta i evidencije državljanstva - kaže Žarko Katić.

Ovih se dana, naime, zbog skorih izbora ubrzano usklađuju popisi birača s popisom osoba prijavljenih u Republici Hrvatskoj, pri čemu je olakotna okolnost postojanje popisa birača koji žive izvan Hrvatske.

U MUP-u su uvjereni da će to pridonijeti regularnom glasovanju na sljedećim izborima, uz činjenicu da se broj glasačkih mjesta u BiH smanjuje sa 300 na svega četiri - u konzularno-diplomatskim predstavništvima.

Pitanje dijaspore

Time će se, u najvećoj mjeri, izbjeći mogućnost dvostrukog glasovanja u nekoj od izbornih jedinica na teritoriju RH, te u 11. izbornoj jedinici za dijasporu. Prema evidenciji prebivališta, u Hrvatskoj se tijekom 2010. odjavilo 10.916 osoba više nego što ih je prijavilo boravište.