OPASNA VIRUSNA BOLEST USMRTILA SLAVONKU, ZARAŽENE JOŠ 163 OSOBE Epidemija u Hrvatskoj, saznajte koji su simptomi bolesti i kako se treba liječiti

Zabilježen je prvi ovogodišnji slučaj smrti od posljedica mišje groznice, opasne virusne bolesti koju prenose glodavci, potvrđeno nam je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Od komplikacija uzrokovanih mišjom groznicom preminula je ženska osoba s područja Slavonije, navode u HZJZ-u. Do danas, domeću u Zavodu, na području Hrvatske zabilježene su 164 oboljele osobe, što se može nazvati epidemijom jer zadnjih godina nije bilo toliko slučajeva.

Četiri slučaja zaraze mišjom groznicom zabilježena su u Koprivničko-križevačkoj županiji u manje od mjesec dana, od sredine svibnja do početka lipnja. Epidemiolozi otkrivaju kako te opake bolesti u našem kraju nije bilo još od 2012., pa se ova godina svakako već danas može proglasiti "mišjom".

Prema podacima koprivničkog Zavoda za javno zdravstvo, slučajevi hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom (HGBS), odnosno mišje groznice otkriveni su kod dvije osobe iz Đurđevca i Koprivnice te dvije s područja Kalnika kod Križevaca. Riječ je o tri žene i muškarcu starosti od 23 do 56 godina.

- Osim u koprivničkoj bolnici, zaražene osobe liječile su se ili se još liječe u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević u Zagrebu - kazala je dr. Danijela Pinter, epidemiologinja koprivničkog Zavoda za javno zdravstvo.

Kaže kako slučajeva mišje groznice nije bilo od 2012. godine te da se ovakve bolesti pojavljuju u valovima: - Moglo bi se, dakle, reći da je ovo takozvana mišja godina, iako nije zabilježena posebna najezda glodavaca - upozorava dr. Pinter.

Godine oboljelih govore i o tome da mišja groznica najviše pogađa aktivne osobe koje najviše dolaze u kontakt s prijenosnicima bolesti, a to su šumski, poljski i žutogrli miš te poljska voluharica, koji prenose virus svojim izlučevinama.

- Sve oboljele i one kod kojih se sumnja na oboljenje od mišje groznice obvezno se hospitalizira. To je standarda procedura i kod lakših i težih slučajeva. Kod lakših slučajeva oboljela osoba niti ne zna da je zaražena i može bolest prehodati, a simptomi su slični gripi, tako da možda imamo i više takvih slučajeva, no za njih ne znamo – objasnila je dr. Pinter.

Mišja groznica se manifestira simptomima sličnim gripi, krvarenjima i oštećenjem bubrega, a liječenje je simptomatsko. Prenositelji virusa su mali šumski i poljski glodavci koji viruse izlučuju slinom, izmetom i mokraćom u okolinu. Virusi u vanjskoj sredini mogu preživjeti tjednima.

Čovjek se zarazi udisanjem prašine onečišćene izlučevinama zaraženih šumskih glodavaca. Može se zaraziti i zagađenom hranom, vodom i onečišćenim rukama. Rizik za zarazu postoji i kod pospremanja zatvorenih prostora u kojima borave zaraženi glodavci, osobito ako se pri čišćenju stvara prašina.

Simptomi se javljaju dva do četiri tjedna nakon izlaganja izlučevinama zaraženih glodavaca. Jedan od tipičnih ranih znakova bolesti jest crvenilo lica i vrata nalik opeklinama od sunca. Napredovanjem bolesti, zbog oštećenja malih krvnih žila, mogu se pojaviti znakovi krvarenja po koži, sluznicama i unutrašnjim organima. Nakon toga i znakovi bubrežnog zatajenja, kao što su pad krvnog tlaka i oskudno mokrenje.

Liječenje je simptomatsko, uz neprestano praćenje oboljelog. Bolest u pravilu ne ostavlja posljedice, a oporavak nastupa unutar nekoliko tjedana ili mjeseci. U težim slučajevima potrebno je bolničko liječenje, a desetak posto takvih, najtežih bolesnika na koncu podlegne infekciji.